Od 1980. do 2020. gospodarski gubici uzrokovani prirodnim katastrofama u Sloveniji iznosili su ukupno 3,8 milijardi eura. Samo 43 posto tih šteta bilo je osigurano, što odgovara iznosu od 1,6 milijardi eura, brojke su koje ukazuju na značajnu prazninu u osigurateljnom pokriću, pokazuju podaci slovenske Agencije za nadzor osiguranja (AZN).
Prema podacima EIOPA-e, prevalencija osiguranja od poplava u Sloveniji je ispod 25%. Prema AZN-u, dostupnost ostaje izazov, jer između 25 i 50% stanovništva ne može si priuštiti osiguranje od poplava. “Ovaj jaz je posebno došao do izražaja prošle godine tijekom prirodnih katastrofa velikih razmjera. Osiguravajuće pokriće pokazalo se nedostatnim, pokrivajući samo oko 16% vrijednosti ekonomske štete. Ove okolnosti ukazuju na hitnu potrebu za strategijom povećanja rasprostranjenosti i pristupačnosti osiguranja u Sloveniji”, navodi se u članku objavljenom na web stranici AZN-a.
Trenutna situacija tim je važnija jer je 2023. godina označena kao najtoplija godina u posljednjih 176 godina, navodi Nacionalna uprava za procjenu i klimu. Prosječna temperatura porasla je za 1,18 °C u odnosu na 20. stoljeće i premašila je predindustrijski prosjek za 1,35 °C. Ovo ekstremno zatopljenje dovelo je do porasta ekstremnih vremenskih događaja diljem svijeta, što ukazuje na hitnu potrebu za učinkovitim rješenjima za takozvano NatCat (prirodne katastrofe, op. a.) osiguranje.
Za slovenske osiguravatelje 2023. godina bila je tržišna s rekordno visokim NatCat štetama. Ukupno su bruto likvidirane štete iznosile 2.256 milijuna eura, što je za 589 milijuna eura ili 35,3% više u odnosu na 2022., kada su iznosile 1.667 milijuna eura. Od tog više od pola milijarde povećanja rashoda za štete, najveći udio osiguranih imovinskih osiguranja, isplaćene štete su porasle za 213 milijuna eura, ponajviše zbog ponovljenih prošlogodišnjih nevremena s tučom i poplavama u kolovozu.
Osiguranje bi trebalo preuzeti ulogu promicatelja stabilnosti, osiguravajući ključno pokriće za pojedince, tvrtke i društvo od teških financijskih gubitaka te ubrzavajući procese oporavka. Osiguranje također promiče dugoročno ekonomsko planiranje i ulaganja te doprinosi sveukupnoj regionalnoj stabilnosti, posebno u područjima osjetljivim na klimatske rizike. No, kada govorimo o ulozi osiguranja, važno je razumjeti odnos između (stroge) zakonske regulative i jake industrije osiguranja, posebice u odnosu na osiguranje od elementarnih nepogoda. Jaz u osiguranju, karakteriziran udjelom neosiguranih ekonomskih gubitaka u katastrofalnim događajima, rezultat je niza čimbenika, uključujući ograničenu dostupnost tržišta, probleme priuštivosti i nedostatak svijesti osiguranika, navodi se u dokumentu koji je nedavno pripremio AZN.