Krajem 2016.g. u izdanju izdavačkog poduzeća „Princip Pres“ iz Beograda izišla je knjiga „Osiguranje: katastrofalne štete i klimatske promjene“, autora prof. emeritusa Borisa Marovića i dr.sc. Dragana Markovića. Obojica autora dobro su poznata osigurateljnoj čitalačkoj publici: prof. Marović je jedan od najplodnijih pisaca s područja osiguranja na prostorima bivše Države ( 27 knjiga, od čega kao samostalni autor 11 i kao suautor 16 ), koji – uz to – ima zavidno radno praktično iskustvo u osiguravajućim društvima, u kojima je kao generalni direktor, zamjenik ili pomoćnik, vodio poslove osiguranja i reosiguranja, a svoje znanje i iskustvo prenosi(o) na brojne naraštaje studenata na raznim fakultetima sveučilišta od Novog Sada, preko Beograda do Podgorice ; u zadnje vrijeme vrlo je aktivan u okviru SORS-a (član Upravnog odbora), te kao glavni i odgovorni urednik stručnog časopisa „Svet osiguranja“; dr. Dragan Marković , kao direktor podružnica DDOR-a Novi Sad u Beogradu, a danas generalni direktor Triglav osiguranja a.d.o. Beograd, zarana je pokazivao interes za temu katastrofalnih šteta i klimatskih promjena, odnosno ne/mogućnost njihovog osiguranja, pa je i svoju doktorsku disertaciju izradio na tu temu.
Knjiga je podijeljena na sedamnaest poglavlja. Prva četiri poglavlja posvećena su osnovama osiguranja (osnove osiguranja, osnovni elementi osiguranja,subjekti u poslovima osiguranja i reosiguranja i vrste osiguranja), što je bilo potrebno i pokazuje se vrlo korisnim kao uvod u daljnja razmatranja glavne teme – katastrofalnih šteta i klimatskih promjena u odnosu na osiguranje. Peto poglavlje razrađuje ulogu suosiguranja i reosiguranja u pokriću rizika osiguranja, što posebno dolazi do izražaja u pokriću rizika klimatskih promjena i katastrofalnih šteta. Šesto poglavlje govori o postupku prijave,procjene, likvidacije i isplate šteta u osiguranju. Poglavlja sedmo do trinaestog detaljno obrađuju glavnu temu knjige: osiguranje i klimatske promjene odnosno katastrofalne štete: autori daju osnovne pojmove o katastrofalnim štetama, razmatraju determinante rizika ostvarivanja katastrofalnih šteta, obrađuju najčešće rizike katastrofalnih šteta – potres, terorizam i klimatske promjene; upućuju na vrlo značajnu problematiku upravljanja rizicima koji izazivaju katastrofalne štete, njihovo identificiranje, modeliranje , kontrolu nastalih šteta, smanjenje rizika i financijsku problematiku takvih šteta; jedno cijelo poglavlje posvećeno je specifičnom katastrofalnom riziku koji obilježava naše doba – klimatske promjene: utjecaj klime i njena promjena kroz povijest, uzroci klimatskih promjena, mogući budući scenariji klimatskih promjena, implikacije klimatskih promjena na poslovanje gospodarskih subjekata i osiguratelja posebno, usporedba rizika klimatskih promjena s drugim rizicima u osiguranju, specifičnosti rizika klimatskih promjena po pojedinim područjima. Deseto poglavlje tematizira klimatske promjene kao agregatni rizik u osiguranju, specifičnosti tog rizika na poslovanje osiguratelja, potreban kapital za osiguranje rizika klimatskih promjena, osigurljivost rizika klimatskih promjena uopće, izloženost osiguratelja riziku klimatskih promjena, osiguratelji i dogovor iz Kyota itd., te posebno suradnja države i osiguratelja u sferi upravljanja rizicima klimatskih promjena. Jedanaesto poglavlje detaljno obrađuje ulogu reosiguranja i alternativnih instrumenata u upravljanju katastrofalnim štetama, te potrebi intervencije države u saniranju posljedica katastrofalnih šteta. Poglavlja dvanaesto i trinaesto daju konkretne primjere katastrofalnih šteta u Europi i Svijetu (uragani, oluje, poplave , ekstremne temperature. Bilješke (fus note) sabrane su u poglavlju četrnaestom, a poglavlje petnaesto navodi vrlo bogatu specifičnu, uglavnom inozemnu, literaturu kojom su se autori služili u obradi teme. U poglavlju šesnaestom dati su prilozi istraživanja o percepciji osiguranja i reosiguranja katastrofalnih šteta i klimatskih promjena u javnosti. Na kraju knjige, u poglavlju sedamnaestom, autori su se potrudili kratko obraditi sve stručne pojmove korištene u ovoj knjizi, što se pokazalo vrlo korisnim i potrebnim za one koji se prvi puta sreću s obrađenom problematikom katastrofalnih šteta i klimatskih promjena i njihovog odnosa prema osiguranju.
Može se, na kraju, zaključiti da je ova knjiga posvećena modernom riziku, riziku klimatskih promjena i drugih katastrofa, da ih detaljno i sveobuhvatno obrađuje na sustavan i pregledan način, kroz logički raspoređene cjeline, što omogućuje lako čitanje i proučavanja obrađivanog problema od strane onih koje interesira navedena problematika, a to su, bez sumnje, osiguratelji, reosiguratelji, brokeri u re/osiguranju, studenti i ostali koji su na početku svojih stručnih spoznaja o značaju osiguranja i reosiguranja, posebno kod katastrofalnih šteta.Knjiga doista predstavlja obogaćenje stručne knjižnice iz područja re/osiguranja.