Slovenija je pod velikim rizikom od potresa, ali većina javnosti toga nije svjesna, smatraju sudionici današnjeg savjetovanja Zavarovalnice Triglav.
Potres iste jačine kao onaj koji je pogodio Ljubljanu 1895. prouzročio bi veliku materijalnu štetu i brojne žrtve. Postoji nekoliko preventivnih mjera, ali one ostaju neiskorištene, upozorili su.
Novije zgrade u Sloveniji uglavnom se grade prema odgovarajućim protupotresnim standardima, no problem predstavljaju starije zgrade, rekao je na konferenciji u Ljubljani Matjaž Dolšek s Fakulteta za graditeljstvo i geodeziju Sveučilišta u Ljubljani. U glavnom gradu dodatni problem je velika gustoća naseljenosti.
Istaknula je to i Barbara Šket Motnikar, seizmolog Agencije za okoliš RS. Prema njezinim riječima, potresno najugroženija područja su zapadno od Bovca na granici s Italijom, oko Idrije i oko Brežica. U Sloveniji se godišnje zabilježi oko 2000 potresa, uglavnom vrlo slabih. Stanovnici ih osjete između 150 i 200 godišnje.
“Nažalost, još uvijek ne možemo predvidjeti potrese, ali možemo uvelike smanjiti potencijalnu štetu pridržavajući se preventivnih mjera”, rekla je. On i Dolšek istaknuli su da je građevinska industrija dovoljno razvijena za sigurnu gradnju i u područjima s visokim rizikom od potresa, pa se rizik može značajno smanjiti uvažavanjem mišljenja stručnjaka.
„Potresno inženjerstvo razvilo se do te mjere da je moguće procijeniti prosječnu štetu uzrokovanu potresima na godišnjoj razini, odnosno vjerojatnost nastanka štete u određenom vremenskom razdoblju; bilo za pojedinačnu zgradu ili za odabrano područje. To otvara nove mogućnosti za upravljanje rizikom od potresa“, rekao je Dolšek.
Prema njegovom mišljenju, država bi trebala postupno prebacivati odgovornost za rizike od potresa na vlasnike objekata. To bi se moglo učiniti uz pomoć tzv. potresnih kartica koje bi, po uzoru na energetske, davale podatke o seizmičkoj ugroženosti pojedinih nekretnina.
Peteru Filipu Jakopiču, direktoru Odjela za osiguranje imovine i imovinskih interesa u Zavarovalnici Triglav, također nedostaje više preventivnih mjera. Istaknuo je kako je u nekim zemljama osiguranje od potresa također obavezno.
Prema njegovim riječima, otprilike jedna trećina svih osiguranih stambenih zgrada u Sloveniji je osigurana od potresa, dok je kod poslovnih i industrijskih zgrada taj udio oko četvrtine. Svaki potres u bližoj okolici uzrokuje povećanje potražnje za osiguranjem od potresa.
“Bez obzira na sve, mi Slovenci nismo dovoljno svjesni rizika na ovom području. Pogotovo imajući u vidu činjenicu da smo u nedavnoj prošlosti bili svjedoci nemali broj potresa na našem području”, dodao je.