Može netko vježbati dva sata na dan, jesti preporučene doze povrća, piti puno vode, izbjegavati alkohol, bježati od duhanskog dima, spavati osam sati dnevno, osam sati raditi, a osam imati samo za sebe, za rekreaciju, kako je to još 1817. posložio utopijski socijalist Robert Owen, a opet ga može zadesiti neka teška bolest. Genetika, rekao bi liječnik kad pogleda anamnezu i vidi da je djed imao karcinom koji je “prenio” na unuka. Svako vrijeme, vele, donosi neku svoju bolest, pa je tako kuga obilježila srednji vijek, a španolska gripa prvi dio 20. stoljeća, kao što će dionicu od 2020. do 2022. godine obilježiti COVID-19. Nije da ljudi i prije nisu umirali od, primjerice, infarkta. Samo što se nije to tako zvalo i nije se moglo preventivno djelovati. Stari su Grci, kad bi netko iznenada umro, rekli da ga je pogodila Apolonova ili Artemidina strijela. Nekih smo se bolesti sami riješili zahvaljujući cjepivima, poput velikih boginja i dječje paralize. Neke se bolesti mogu prevenirati mijenjanjem životnih navika, ali to nekako teško i sporo ide. A ni za sistematske preglede nema se vremena. Donosimo popis 30 bolesti i poremećaja kojih se suvremeni čovjek ne može i neće riješiti još neko vrijeme. Popis nije konačan jer bolesti je na stotine.
1. Kardiovaskularne bolesti
Do 2030. godine od njih će u svijetu umirati 23 milijuna ljudi godišnje, što se podudara sa stanovništvom Grčke i Češke zajedno. Od njih umire gotovo svaka druga osoba u zemljama zapadne civilizacije, oko 20,5 milijuna godišnje diljem svijeta. Uzrokuje ih kombinacija čimbenika rizika, uključujući i nepravilnu prehranu, pušenje, stres, tjelesnu neaktivnost i pretjeranu konzumaciju alkohola, na koje čovjek može utjecati i smanjiti opasnost od prijevremene smrti i do 80 posto. Najčešće su takve bolesti, kako kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, koronarna bolest srca, srčani i moždani udar te hipertenzija koja je zasebna bolest. U Hrvatskoj one uzrokuju oko 40 posto smrti, pa godišnje od tih bolesti umire više od 22.000 ljudi, više žena nego muškaraca. – Nažalost, nema naznaka da će se učestalost bolesti i poremećaja kardiovaskularnog sustava smanjivati tijekom sljedećih desetljeća. Naprotiv, prognoze su vrlo loše, sve je više pretile djece čiji indeks tjelesne mase prelazi 30, a kardiovaskularne bolesti kao posljedica nepravilne i nezdrave prehrane javljaju se čak i u afričkim zemljama s visokim postotkom gladnog stanovništva jer su im često dostupne samo manje kvalitetne namirnice i imaju neuravnoteženu prehranu – kažu u HZJZ-u.
2. Hipertenzija
Čovjek godinama može živjeti s povišenim krvnim tlakom, a da nema ni
S alergijama se bori od 15 do 25 posto svjetskog stanovništva, a krivci su onečišćenje vode i zraka te izloženost štetnim kemikalijama
kakve simptome. – Tek kada se manifestiraju oštećenja na raznim organima, najčešće na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijete se i visoke vrijednosti krvnoga tlaka – upozorava liječnica prim. Verica Kralj i dodaje da je posljedica hipertenzije stalno opterećenje srca koje kao pumpa tjera krv kroz tijelo, a dolazi i do oštećenja krvnih žila svih organa zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Gotovo trećina odrasle populacije ima povišen krvni tlak. Nažalost, gotovo 50 posto osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju ne liječe se propisno.
3. Alzheimerova bolest
Ljudski mozak većim je dijelom građen od neurona, a ako su oni oštećeni ili odumiru, nastaju neurodegenerativne bolesti. Jedna od njih je Alzheimerova bolest koja se javlja u starijoj životnoj dobi, progresivna je, iscrpljujuća i neizlječiva. Nastaje kad nedostatak acetilkolina i razara umne sposobnosti. Ta oku nevidljiva bolest čini oko 60 posto svih demencija, a dobila je ime po njemačkom neuropatologu i kliničaru Aloisu Alzheimeru, koji je 1901. imao pacijenticu s neobičnim simptomima, poput kratkotrajnog pamćenja, smetnji u govoru i halucinacija. Bolest se više počela proučavati 1970-ih godina, kad je u SAD-u ušla na popis najčešćih uzroka smrti.
4. Parkinsonova bolest
Nakon Alzheimerove, Parkinsonova bolest je druga najčešća kronična progresivna neurodegenerativna bolest i također je neizlječiva. Nazvana je po liječniku Jamesu Parkinsonu koji je 1817. godine opisao “drhtavu paralizu” koju je uočio kod šest pacijenata sa simptomima tremora i mišićne slabosti. Po Parkinsonu tu je bolest nazvao francuski neurolog Jean-Martin Charcot, otac moderne neurologije.
5. Sindrom iritabilnog crijeva
Riječ je o funkcionalnom poremećaju probavnog sustava koji se očituje bolovima u trbuhu, nelagodom, zatvorom, proljevom ili kombinacijom tih simptoma. Ubraja se u najčešće probavne poremećaje. Znatno narušava kvalitetu života i financijski opterećuje zdravstveni sustav. Prema nekim istraživanjima, drugi je po učestalosti uzrok izostanka s posla u svijetu.
6. AIDS
Bolest imunosnog sustava koju izaziva HIV prvi je put dijagnosticirana 1981. godine, a danas od nje boluje više od 33 milijuna ljudi. Od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do kraja 2022. zabilježeno je 2017 osoba s infekcijom HIV-om, od čega ih je 613 oboljelo od AIDS-a, a 356 osoba je umrlo od HIV-a/AIDS-a.
7. Bolesti kralježnice
Jedna od bolesti modernog čovjeka ubraja se i među najučestalije, pa je postala javnozdravstveni problem koji zahtijeva multidisciplinarni pristup. Na simpoziju “Kirurško i nekirurško liječenje bolne kralježnice” neurokirurg Krešimir Rotim rekao je da 90 posto svjetske populacije bar jednom u životu ima probleme s kralježnicom. Razlog je sjedilački način života s manje kretanja. Bol u donjem dijelu leđa veliki je javnozdravstveni problem, a on često pogađa radno aktivno stanovništvo. Kronična ili akutna lumbalgija ubraja se među vodeće dijagnoze zbog kojih radno aktivno stanovništvo izostaje s posla.
8. Bakterijske infekcije
Methicillin Resistant Staphylococcus aureus ili skraćeno MRSA opasna je bakterija koja je još prije 70 godina razvila otpornost. Naziva se i superbakterija jer je otporna na široki spektar antibiotika, pa se teško liječi. Mikrobiološka rezistencija na antibiotike predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom zdravlju, napominju u HZJZ-u. Povećanje broja otpornih bakterija povezano s nedostatkom novih antibiotika prijetnja je globalnom zdravlju.
9. Depresija
Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je svojedobno da oko 300 milijuna ljudi u svijetu boluje od depresije. U Hrvatskoj više od pet posto stanovnika pati od tog najčešćeg mentalnog poremećaja. Stručnjaci pojašnjavaju da je riječ o bolesti s mnogo lica, s izmjenama poremećaja raspoloženja, poput dugotrajne tuge, nesposobnosti uživanja u stvarima ili aktivnostima koje su prije veselile, te duševnih boli (ne miješati s onima u SLAPP tužbama protiv novinara, one bi trebale biti posebna kategorija). Za postavljanje dijagnoze depresije ili depresivne epizode simptomi trebaju trajati najmanje dva tjedna. Ljudi koji boluju od depresije, pojašnjavaju u HZJZ-u, često imaju manjak energije, promjene apetita, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, neodlučnost, nemir, osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa te misli o samoozljeđivanju ili suicidu.
10. Proširene vene
Iz godine u godinu raste broj građana koji se žale na cirkulacijske poremećaje, ponajviše u nogama. Istraživanja su pokazala da svaki peti čovjek boluje od poremećaja venske cirkulacije koji su se prije pripisivale određenim profesijama, poput konobara i frizera koji dugo stoje na nogama. No već dugo nije tako jer bolest pogađa sve profesije, češće žene nego muškarce. Najčešće se javlja u dobi između 30 i 70 godina.
11. Ortosomnija
Problemi sa spavanjem među najčešćim su tegobama današnjice. Poremećaj spavanja naziva se ortosomnija i dolazi od grčkih izraza orthos ili pravilan te somnia ili spavanje. Definira se kao opterećenost i opsjednutost potrebom za savršenim snom za koji, eto, nema vremena jer moderni način života zahtijeva neprestanu uključenost, tu su posao, društvene mreže, jedno kasno piće previše, Netflix... Premalo sna znači i kronični umor, tjeskobu, smanjenu koncentraciju, pa i pad imuniteta. Znanstvenici s Medicinskog fakulteta i Kliničkog centra Champalimaud u Lisabonu zaključili su da biološki sat izravno utječe i na funkciju crijeva u kojima se nalaze i stanice koje štite od bolesti.
12. Fibromialgija
Skup različitih kroničnih simptoma od kojih su, vele znanstvenici, najčešći bol u mišićima i kostima, umor, poremećaji sna i kognitivne teškoće. Točan uzrok se ne zna, s tim da se kod nekih ljudi bolest prenosi genetski, a kod nekih se javlja nakon prometne nesreće, stresa... Bolest većinski zahvaća žene, omjer je 3:1 u odnosu na muškarce.
13. Dijabetes
Šećerna bolest danas je globalno raširena i poprima osobitosti epidemije, ističu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. U svijetu od dijabetesa boluje oko 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 784 milijuna do 2030. godine. Kao i kod hipertenzije, gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela. U Hrvatskoj je 2022. godine, prema podacima nacionalnog registra, evidentirano oko 390.000 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. U HZJZ-u napominju da su ranija istraživanja pokazala da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, pa se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu pola milijuna!
14. Sindrom kroničnog umora
Simptomi su slični fibromialgiji, ali to nije ista bolest. Sindrom kroničnog umora karakterizira duboki umor, bez obzira na to koliko se oboljeli odmarali, kažu na Sveučilištu Johns Hopkins. Može se dobiti iznenada i trajati godinama. Stanje četiri puta češće pogađa žene nego muškarce, a uzrok nije poznat. Obično pogađa ljude srednje dobi. Simptomi su slični gripi.
15. COVID-19
Potkraj 2019. godine u Kini je zabilježena nova respiratorna bolest. Kineski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je da se radi o novom soju koronavirusa SARS-CoV-2. Bolest koju uzrokuje nazvana je skraćeno COVID-19. Svjetska zdravstvena organizacija je u ožujku 2020. godine proglasila pandemiju na globalnoj razini. Među učestalijim simptomima bili su povišena temperatura, suhi kašalj, bol u mišićima i gubitak osjeta mirisa. Prvi slučaj oboljenja u Hrvatskoj evidentiran je u veljači 2020., radilo se o 26-godišnjaku koji se vratio iz Milana, a prvi smrtni slučaj dogodio se u ožujku te godine. Vlada je u svibnju prošle godine proglasila kraj epidemije, nakon 1,27 milijuna oboljelih i više od 18.000 umrlih. Rat vaksera i antivaksera druga je tema, no kao posljedica svega što se događalo ostaje pad povjerenja dijela građana u cjepiva, pa je pitanje kako će završiti neka nova pandemija.
16. HPV infekcija
Uzročnik bolesti je humani papiloma virus, a postoji oko 200 tipova tog virusa, no njih 30-ak ih uzrokuje infekcije genitalnog područja. Neki su niskorizični, pa uzrokuju spolne bradavice ili kondilome, dok visokorizični mogu izazvati zloćudne promjene na stanicama i nekoliko vrsta raka, poput raka vrata maternice. HPV se prenosi spolnim odnosom sa zaraženom osobom.
17. Pretilost
Pretilost ne zahvaća sve dijelove svijeta u jednakom opsegu. Neki narodi se više muče s kilogramima nego drugi. Stope debljine kod djece i adolescenata u Hrvatskoj udvostručile su se od 1990. do 2022., baš kao i stope debljine kod odraslih, kažu u HZJZ-u. Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je – milijun. – Trendovi upućuju na globalnu tranziciju, prema kojoj u Hrvatskoj, baš kao i u dvije trećine svih zemalja diljem svijeta, postoji znatno veći broj osoba pogođenih debljinom nego onih koji su pogođeni pothranjenošću. Također važno je istaknuti kako se prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od 35 posto Hrvatska nalazi na visokom 25. mjestu na svijetu – ističu u HZJZ-u.
18. Karcinomi
Prema nedavno objavljenim podacima iz Registra za rak, u 2021. godini zabilježeno je 24.834 novih dijagnoza raka. To je 5,2 posto više nego u 2020. Ukupna, gruba stopa incidencije stanovništva Hrvatske prema procjenama sredinom 2021. godine bila je 640 oboljelih na 100.000 stanovnika. Češće obolijevaju muškarci. Gruba stopa mortaliteta iznosila je pak 340 umrlih na 100.000 stanovnika. Najčešći su kod muškaraca bili rak prostate, dušnika, bronha i pluća, debelog i završnog crijeva, a kod žena rak dojke, debelog i završnog crijeva, dušnika, bronha i pluća, tijela maternice i štitnjače. Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka, diljem svijeta u 2022. godini bilo je više od 200.000 novih dijagnoza raka u dječjoj dobi do 14 godina. – Stopa preživljavanja ovisi o regiji u kojoj oboljeli žive, pri čemu su stope preživljavanja u većini zemalja s visokim dohotkom oko 80 posto, a u zemljama s niskim i srednjim dohotkom 20 posto – kažu u HZJZ-u.
19. Anoreksija
Ubraja se u poremećaje uzimanja hrane, a karakteristično je to da je riječ o namjernom gubitku tjelesne težine. Izmjenjena je predodžba o izgledu vlastitog tijela do psihotične razine. Procijenjeno je da 0,5 do 3,7 posto žena tijekom života pati od anoreksije. Najčešći uzroci smrti oboljelih od anoreksije su srčane komplikacije, samoubojstva i poremećaj ravnoteže elektrolita.
20. Burnout sindrom i stres
Sve više ljudi izostaje s posla zbog posljedica burnouta, a taj je pojam nastao 1970. godine. Prvi ga je koristio američki psiholog Herbert Freudenberger kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa u nekim zanimanjima, na primjer kod liječnika i medicinskih sestara. Danas svatko može “izgorjeti na poslu”, bilo da radi u školi, u automehaničarskoj radionici ili na benzinskoj crpki. Jedino je Markov trg “no burnout zona”. Riječ je o stanju kroničnog stresa koji dovodi do fizičke i emocionalne iscrpljenosti, cinizma i otuđenosti te osjećaja neučinkovitosti i manjka postignuća. – Burnout ne nastaje odjednom, nego u duljem razdoblju u kojem smo pod kroničnim stresom i pritiskom – tumače u Školi narodnog zdravlja Andrija Štampar. Razlika između stresa i burnouta je u razini i duljini. Ako se što ranije prepoznaju simptomi stresa, veća je šansa da se stres neće razviti u burnout. Stres je relativno kratkotrajan, može trajati do nekoliko dana.
21. Posttraumatski stresni poremećaj
PTSP je duševni poremećaj koji se javlja nakon izlaganja posebno stresnom događaju, poput rata, prometne nesreće, fizičkog napada, svjedočenja zločinu i slično. Kod nekih se osoba razvije stalna zaokupljenost traumatičnim događajem koji ponovno proživljava, bilo u javi ili u snu.
22. Nomofobija
Ljudskih fobija više je nego ikad i tiskane su knjige s popisima raznih oblika strahova. Za pokrivanje tog područja poremećaja izabrali smo nomofobiju, psihološko stanje u kojem se ljudi panično boje da će ostati – bez mobitela. Neki ljudi provode devet i više sati uz mobilni telefon koji ih na neki način zarobljava u virtualnom svijetu. Kako ne bi ostali bez njih i vratili se u stvarni svijet, neki nomofobi nose dva ili tri mobitela, a obavezno i punjač kako ne bi zapeli na nekom području bez signala.
23. Bolest karpalnog kanala
Rad za računalom osam i više sati dnevno kao i rad na blagajni u trgovini ili za strojem može dovesti do bolova u rukama, zglobovima, laktovima i ramenima. Jedna od bolesti modernog čovjeka je i sindrom karpalnog tunela koji nastaje pritiskom na živac.
24. Hemoroidi
Hemoroidalna bolest najčešći je zdravstveni problem koji pogađa analno područje. Moglo bi se reći da je to bolest modernog čovjeka o kojoj se većina srami govoriti. Mnogi odgađaju i izbjegavaju odlazak liječniku, no odugovlačenjem će se simptomi vjerojatno pojačati. Radi se o spužvastim jastučićima ispunjenima krvlju koji sa sfinkterom zatvaraju analni kanal
ili čmar. Nalaze se tri do četiri centimetra u dubini od vanjskog ruba čmara.
25. Alkoholizam
Potrošnja alkohola raste u gotovo svim zemljama svijeta, a “stara dama” Europa – prednjači. A kako smo i mi dio Erurope... – Hrvatska je jedna od zemalja koja ima visoku konzumaciju alkoholnih pića. U našem društvu pijenje alkoholnih pića je ugrađeno u običaje te vlada velika nekritičnost prema njegovoj konzumaciji. Sve veći broj mladih ljudi pije alkoholna pića, a prva konzumiranja alkohola počinju već u osnovnoj školi – upozoravaju u HZJZ-u.
26. Alergija
Do prije dvadesetak godina malo tko je znao za ambroziju ili partizanku. Taj invazivni korov proizvodi oko osam milijuna peludnih zrnaca tijekom pet sati, pa se svrstava među najjače prirodne alergene. S alergijama se bori od 15 do 25 posto svjetskog stanovništva. Stručnjaci ističu da glavni uzrok nastanka alergijskih bolesti valja pripisati promjenama okoliša, od onečišćenja vode i zraka do izloženost štetnim kemikalijama. Zato se i alergijske bolesti nazivaju bolestima modernog čovjeka. Najčešći alergeni su pelud, lijekovi, aditivi u hrani i piću, konzervansi, otrovi insekata, grinje, kućne životinje, prašina, perje, prehrambene namirnice poput jaja, agruma, jagoda, kikirikija, školjaka... Češće su kod mlađih osoba i u gradovima.
27. Creutzfeldt-Jakobova bolest
Creutzfeldt-Jakobova bolest je smrtonosna neurodegenerativna bolest koju uzrokuje prion. Nova varijanta opisana je 1996. u Ujedinjenom Kraljevstvu, kad je otkriveno zaraženo mesno koštano brašno dobiveno preradom klaoničkih otpadaka kojima su se hranila goveda. Zbog simptoma koje je pokazivala zaražena stoka, životinjska bolest dobila je naziv “kravlje ludilo”. Nakon što su pojeli meso zaraženih krava – mozak, leđnu moždinu ili iznutrice, zarazili su se i ljudi, a najveći broj umrlih zabilježen je 1990-ih godina u Velikoj Britaniji.
28. Neplodnost
Svjetska zdravstvena organizacija neplodnost je označila kao bolest muškog ili ženskog reproduktivnog sustava, definirana nemogućnošću postizanja trudnoće nakon 12 ili više mjeseci redovitih nezaštićenih spolnih odnosa. Neplodnost pogađa milijune ljudi. U muškom reproduktivnom sustavu neplodnost je najčešće uzrokovana problemima u izbacivanju sjemena, nedostatkom ili niskom razinom spermija, a kod žena nizom poremećaja u radu jajnika, maternice, jajovoda i endokrinog sustava, kažu u SZO-u.
29. Ovisnost o internetu
Pretjerano korištenje interneta može narušiti fizičko i psihičko zdravlje i prouzročiti poteškoće u socijalnom funkcioniranju, ističu u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo. Ta vrsta ovisnosti odnosi se na kompulzivno ponašanje koje u potpunosti ovladava svakodnevnim životom pojedinca. Internet osobi postaje važniji od obitelji, prijatelja, obrazovanja ili posla. Posljedice ovisnosti mogu biti oštećenje vida, glavobolje, bolovi u vratu, sindrom karpalnog kanala, zanemarivanje osnovnih životnih potreba kao što su spavanje te konzumacija hrane i pića, prekomjerna tjelesna težina, gubitak kondicije i drugo.
30. Multipla skleroza
Autoimuna demijelinizacijska i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava i vodeći uzrok netraumatske neurološke invalidnosti u mladih odraslih osoba. Prvi znaci bolesti obično se javljaju između 20. i 45. godine. Žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca. Danas je ta bolest globalni problem, a učestalost je u porastu. Najveća je u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi, a najniža u zemljama u središtu oko ekvatora. U Hrvatskoj od nje boluje oko 7000 ljudi.