Objavljeno je novo izdanje Hanfine publikacije „Makroprudencijalni skener rizika“, koji redovito prati kretanje sistemskih rizika u sektoru financijskih usluga, koji je pod nadzorom Hanfe. U publikaciji se sistematizirano analizira utjecaj makroekonomskog okružja i kretanja na financijskim tržištima na kratkoročna i dugoročna kretanja tržišnih rizika, rizika profitabilnosti, likvidnosti i solventnosti kod financijskih društava i fondova, kao i na razine koncentracije unutar pojedinih sektora i njihove izloženosti prema kreditnom, valutnom i kamatnom riziku. Analiza je provedena na temelju dostupnih podataka i informacija zaključno s krajem 2022. godine.
Prema rezultatima provedenih analiza, izloženost dugoročnim rizicima na kraju 2022. ostala je za fondove i financijska društva na povišenoj razini. Najizraženiji dugoročni sistemski rizik i dalje je kamatni rizik. Vrlo visoke stope inflacije i povijesno snažan zaokret globalne monetarne politike u 2022. nije investitorima omogućio zaklon od knjiženja financijskih gubitaka, neovisno o njihovu profilu rizičnosti. Prelazak iz okružja povijesno niskih kamatnih stopa u okružje relativno viših troškova financiranja negativno se odrazio na vrednovanja svih klasa financijske imovine, od onih najsigurnijih (državne obveznice investicijskog rejtinga) pa sve do špekulativnih (primjerice tzv. growth kompanije i kriptovalute). Povećanje kamatnog i tržišnog rizika također se odrazilo i na rast rizika profitabilnosti, a u određenim segmentima tržišta i na rast likvidnosnih pritisaka. Unatoč porastu kratkoročnih sistemskih rizika, kapitalne i likvidnosne zalihe sektora financijskih usluga i dalje su na vrlo visokim razinama, što sektoru financijskih usluga omogućuje dodatnu stabilnost i povećava sposobnost amortizacije potencijalnih budućih sistemskih pritisaka.
U posljednjem izdanju publikacije objavljena je i analiza o potencijalnom kratkoročnom i dugoročnom utjecaju uvođenja eura i pristupanja ekonomskoj i monetarnoj uniji na sektor financijskih usluga. Istraživanje se temelji na primjerima država članica EU-a koje su već ranije pristupile europodručju.
Rezultati analize utvrđuju da uvođenje eura sa sobom može donijeti brojne koristi za financijski sustav, ali i neke nedostatke. Postoje potencijali za dugoročni rast likvidnosti na tržištu kapitala te njezine veće otpornosti na kratkotrajne šokove. Smanjenje valutnog rizika, transakcijskih troškova i troškova zaduživanja zemlje, veća integracija te produbljivanje tržišta mogu dugoročno pridonijeti razvoju dioničkog i obvezničkog tržišta. Iako dobrodošli, ti potencijalni efekti sami nisu dostatni za značajniji razvoj domaćeg tržišta kapitala strukturno obilježenog niskom likvidnosti i izraženom koncentracijom. Analiza pokazuje da se pristupanjem zajedničkoj monetarnoj uniji smanjuje izloženost dugoročnim sistemskim rizicima, no istovremeno se povećavaju i sistemski rizici kratkoročne prirode jer raste osjetljivost domaćeg tržišta kapitala na iznenadne inozemne šokove, koja proizlazi iz povećane integriranosti s inozemnim tržištima.
Cijelu publikaciju možete pročitati
OVDJE, a brojčane pokazatelje
OVDJE.