Održivo poslovanje više nije izbor, već obveza, a to donosi promjene i za hrvatsko gospodarstvo. Odluke o investiranju u održivo dolaze s većim problemima od tradicionalnog investiranja, a kako te prepreke što lakše savladati bila je tema posljednjeg izdanja ESG Akademije HGK Investiranje u održivo poslovanje.
"Održive financije nisu više izbor pojedinih investitora, već zakonodavni statut Europske unije. Stoga je jasno da budući razvoj tvrtki u Hrvatskoj podrazumijeva potpuno usklađenje sa zakonodavnom praksom i principima EU zakona o klasificiranju svih investicija prema njihovoj klimatskoj održivosti. Nije riječ samo o zakonima, nego i o dugoročnom zaokretu s kojim su ovakve investicije ne samo profitabilnije – one omogućavaju dugoročnu tržišnu stabilnost tvrtki", poručio je poslovnom sektoru Sasja Beslik, chief investment strategy officer u SDG Impact Japan i jedan od vodećih svjetskih autoriteta u području održivoga financiranja, koji je sudionicima radionice približio temu ESG analiza i ulaganja na tržištu kapitala.
"Ekonomske pretpostavke da je napredak isto što i rast te da su resursi neograničeni već neko vrijeme nisu realne ni održive. Regulativa je tu neumoljiva, a promjena nužna. Obveza usklađivanja poslovanja i izvještavanja je prvi od mehanizama kojim se osigurava promjena u ponašanju i poslovanju. Naš zadatak u HGK je informiranje o ovoj temi, koja se kontinuirano mijenja i nadograđuje, a i varira s obzirom na spremnost organizacije te industriju i tržište na kojem posluje,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Regulatorni okvir i očekivanja Ministarstva financija prezentirala je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, naglašavajući kako je sadržaj nefinancijskoga izvješća proširen.
"Od poduzetnika se zahtijeva izvješće o učincima aktivnosti na ljude i okoliš te o tome kako pitanja održivosti utječu na samoga poduzetnika. U usporedbi s postojećim odredbama, predloženo je uvođenje novih informacija od poduzetnika: o njihovoj strategiji, ciljevima, ulozi odbora i uprave, zatim glavnim štetnim učincima povezanima s poduzetnikom i njegovim lancem vrijednosti, nematerijalnom imovinom i o tome kako su iskazane informacije utvrđene", rekla je Zorić.
Martina Verić, direktorica Sektora za superviziju fondova i investicijskih društava Hanfe, govorila je o očekivanjima u vezi transparentnosti održivog financiranja.
"Iako je dio regulative vezane uz održivo financiranje još uvijek u razvoju, od subjekata nadzora očekujemo aktivno praćenje novih propisa i njihovu primjenu, uključujući i relevantne upute europskih i nacionalnih nadzornih tijela, koje se, između ostalog, odnose i na korištenje raspoloživih nefinancijskih informacija kako bi se prevladao raskorak u dostupnosti podataka za ocjenjivanje ESG karakteristika njihovih ulaganja", rekla je Verić.
Transformacija tradicionalnoga u ESG poslovanje odvija se u vrijeme digitalne revolucije. Poslovanje se vodi u kibernetičkome svijetu, primjerice, velikim se sustavima za prijenos nafte, plina, električne energije upravlja putem računala, odnosno IoT uređaja.
"Sve je više podataka u kibernetičkom prostoru i sve više naše svakodnevno poslovanje, ali i život ovise o uređajima koji se spajaju na internet (IoT). Šteta koja se može učiniti u ovo moderno doba s par klikova mišem mnogo je veća nego šteta koja se može prouzročiti uživo. Sukladno tome, kibernetički napadi imaju sve veće posljedice u fizičkome svijetu, na našu okolinu i okoliš, posredno i na nas kao društvo", upozorila je Antonija Vojnović, voditeljica InfoSec tima Spana u svojem predavanju 'Cyber security i održivo poslovanje'.
Na panel raspravi, na kojoj su sudjelovali zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, potpredsjednik Atlantic Grupe Neven Vranković, član Uprave Bat Adria Josip Lozančić i predsjednik Uprave Interkapitala Ivan Kurtović, bilo je riječi i o pripremi poslovnih praksi banaka za financiranje održivih projekata, kako investiranje u održivo poslovanje utječe na rezultate kompanija, kakvi su, prema dosadašnjim iskustvima povrati na investicije u održivo poslovanje, ali i o tome koji su izazovi u procesu ulaganja u održivo.
"Tematski pregled koji je Europska središnja banka provela prošle godine pokazao je da je samo nekolicina banaka u europodručju dobrovoljno alocirala kapital u svrhu upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima, i to na osnovi internih ocjena adekvatnosti kapitala. To pokazuje da banke još nisu u dovoljnoj mjeri uvažile činjenicu da su klimatski i okolišni rizici financijski značajni, a ujedno upućuje da postoje dobri argumenti za uključivanje ove vrste rizika u prudencijalna pravila za europske banke", rekla je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek te nadodala da bi viši kapitalni zahtjevi za imovinu izloženu klimatskim i okolišnim rizicima pritom djelovali na dva načina – obeshrabrili bi ulaganja koja doprinose emisijama stakleničkih plinova i doprinosili bi otpornosti bankovnog sustava. Oba učinka su poželjna u uvjetima klimatske krize i energetske tranzicije.