Opća je predodžba da Hrvati imaju puno automobila. Gužve su na cestama, gužve su po parkiralištima, svi znamo nekoga tko je baš nedavno kupio automobil, bilo novi bilo rabljeni. Ipak, predodžba vara. Izvještaj Europskog udruženja proizvođača automobila pokazuje da je Hrvatska jako loše motorizirana.
Kupuju se SUV-ovi i mali auti
Slabo stojimo i s ukupnim brojem vozila na 1000 stanovnika, a pravi razmjer siromaštva hrvatskog stanovništva vidi se u kategoriji ‘broj novih automobila na 1000 stanovništva’. Naime, Hrvatska je lani ubilježila tek devet novih osobnih automobila na 1000 stanovnika. Prosjek Europske unije iznosi 22 nova auta na 1000 stanovnika. Mađarska ih ima 13, Italija 23, Slovenija 26, Austrija 28. Pogledamo li malo dalje, Belgija ih ima 37, Njemačka 35, Francuska 25, Španjolska i Irska po 18. Lošije od nas s brojem novih automobila na 1000 stanovnika stoje samo Grčka s osam automobila, Latvija i Rumunjska s po sedam te Bugarska s tri.
Po segmentima koji su se lani kupovali u Europi prednjače SUV-ovi pa mali automobili (A i B segment). Mali auti i niža sredna klasa pokrivaju 44% ukupne europske prodaje. Tu Hrvatska ide ukorak s ostalima, i kod nas su ti segmenti najtraženiji - SUV- ovi jer su praktični i već godinama u trendu, A i B segment jer su manji pa time i povoljniji.
No, s obzirom na hrvatski standard, nama je i automobil star godinu, dvije, tri nov, pa valja pogledati i kategoriju opće motoriziranosti, odnosno ukupan broj vozila - i novih i starijih - na tisuću stanovnika. Ni ovdje nemamo razloga za optimizam. Dok Europa u prosjeku ima 628 vozila na 1000 stanovnika, Hrvatska ih ima samo 473. Lošije od nas stoje samo Mađarska (450), Rumunjska (414) i Latvija (386). Uređenije i bogatije države s kojima se volimo uspoređivati daleko su nam odmaknule. Njemačka ima 622 vozila na tisuću stanovnika, Austrija i Španjolska po 628, Slovenija 660, Francuska 671, Italija 742. Ukupna europska flota broji gotovo 278 milijuna vozila. Jasno, različitih godišta. Osobni auti u Europskoj uniji u prosjeku su stari 11,5 godina; kombiji imaju 11,6 godina, autobusi 11,7, a kamioni (preko 3,5 t) su 13 godina stari. No, to je prosjek, a mi smo obično ispod njega, odnosno u ovom slučaju iznad prosjeka jer u svim su nam kategorijama vozila starija. Prosječan osobni automobili (podaci za 2019.) u Hrvatskoj ima 14,6 godina, kombi je star 12, kamion 14,4, a autobus 13 godina. Zadržimo li se samo na osobnim automobilima, stariji vozni park od nas imaju Grci, Rumunji, Česi, Estonci i Litvanci. S druge strane ljestvice su stanovnici Luksemburga koji se voze u autima starima šest i pol godina, a mlađi od deset godina je i vozni park u Austriji (8,3), Irskoj (8,4 godine), Danskoj (8,8), Belgiji (9,1) i Njemačkoj (9,6).
Pogine nas oko 70 na milijun
Noviji su automobili tehnički ispravniji pa time i sigurniji. To nije jedniji čimbenik u sigurnosti cestovnog prometa, no svakako je među važnijima. Inače, europske ceste među sigurnijima su u svijetu. Dok na milijun stanovnika u svijetu u prometu poginu 182 osobe, život na cesti izgubi 51 stanovnik Europske unije, odnosno više od 70 Hrvata. Više poginulih od nas na milijun stanovnika u Europi imaju još samo Poljska, Bugarska i Rumunjska. U Africi je prosjek 266, a u Jugoistočnoj Aziji 207 poginulih na milijun stanovnika. Iako ima 45 milijuna više vozila na cestama EU-a, smrtni slučajevi od 2007. su godine pali za 43,5%. U Europi su 2019. u prometu poginule 22.653 osobe, u Hrvatskoj 297. Broj smrtnih slučajeva na europskim cestama lani se smanjio za tri posto.
Slabo smo motorizirani, auti su nam stari i očito neispravni jer na cestama ginemo više nego drugi Europljani