„Imam osiguranu i kuću i kasko auto...jedno i drugo mi je u potresu oštećeno, nasreću ne katastrofalno i moguć je popravak...Da li ću dobiti odštetu od osiguratelja i mogu li računati na pomoć države....“
Potres (zemljotres, zemletresenije, tremblement de terre, Erdbeben,terramoto, motus...) prirodni događaj, gibanje tla izazvano prirodnim procesom u zemljinoj kori, koji se svako toliko na različitim mjestima kugle zemaljske događa, negdje češće i uobičajeno sa već naviklim stanovništvom o njegovoj opasnosti, a negdje povremeno, neujednačeno, s većom ili manjom razornom snagom, pred kojom čovjek uglavnom ostaje bespomoćan. Opasnost koja prijeti čovjekovoj imovini i njegovoj osobi.
Naravno da smo svi usredotočeni na informacije koje nam se pružaju o katastrofalnom potresu koji je zadesio Zagreb i okolicu. Udružen s megarizikom korona virusa ovaj potres je (ne)prirodna katastrofa. No, isto tako valja biti iskren i priznati da ovaj potres i nije tako neočekivan. Nadležne gradske službe su višekratno opominjale da je Zagreb trusno područje, da se sličan i jači potres već dogodio, da se potres može očekivati, ali se ne zna kada će se dogoditi, a to su potvrđivale i stručne seizmološke službe. Rizik potresa je dakle ispunjavao kriterij nužan za osigurljivost rizika: certus an incertus quando, slično kao i rizik smrti kod osiguranja života. Nažalost, naši sugrađani nisu kao građani Ninive koji povjerovaše proroku Joni. Ne povjerovaše stručnjacima i zaboraviše na osiguranje svoje imovine od rizika potresa. To najbolje potvrđuju brojke: zaračunata bruto premija od potresa u 2018.g. (šifra rizika 08.03) iznosila je 79.914.083 kune i iznosila je samo 12,38 ukupno zaračunate bruto premije od požara i elementarnih nepogoda, odnosno broj osiguranja bio je 100.873 ili 16,20% od osiguranja u osiguranju od požara i elementarnih šteta (v. 2018. Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj, HUO, Zagreb, str. 65.). Ovdje ne računamo kasko osiguranje motornih vozila, kod kojih je rizik potresa u pravilu isključen iz pokrića (uobičajena klauzula isključenja: osiguratelj ne odgovara za štete nastale uslijed djelovanja potresa uključujući i posljedične štete koje su nastale uslijed bilo koje opasnosti prouzročene potresom kao temeljnim uzrokom ( na pr. izravna posljedica pada ili udara predmeta do kojega je došlo zbog potresa, požara izazvanog potresom i sl.). Isto je i kod osiguranja od posljedica nesretnog slučaja (nezgode).
Vratimo se na važnije, na osiguranje od požara i elementarnih rizika. Rizik potresa u tim osiguranjima je doduše u osnovnim rizicima, uz uvjetovani intenzitet trešnje od uključivo 5 i više stupnjeva Mercali-Cancani-Siebergove ljestvice (MCS), ali pokriven je u pravilu samo ako se ugovori dopunski i plati posebna premija, za što postoje posebni uvjeti osiguranja. Upravo je to razlog malog obuhvata osiguranja rizika potresa. Prosječan osiguranik kad osigurava nastoji uštedjeti ne misleći na moguću štetu od te štednje. U ovome trenutku nećemo ulaziti u krivnju osiguratelja vezano uz osvješćivanje potencijalnih osiguranika o važnosti pokrića rizika potresa koji je, po svemu sudeći, bio prilično izvjestan. Seizmičke karte, seizmički položaji osiguranih objekata, povijesno-statistički podaci ...trebali bi biti dobar argument u uvjeravanju osiguranika o potrebi i korisnosti pokrića rizika potresa. Pitanje je da li je to i na koji način i rađeno.
Uglavnom, odgovor na pitanje našeg čitatelja jeste da će mu osiguratelj naknaditi štetu na požarno osiguranoj kući samo ako ima ugovoreno pokriće rizika potresa. A ako nema – ostaje mu nada na pomoć Države po Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Narodne novine br.16/19).. A kako to uobičajeno izgleda - nije teško zamisliti. Prema čl. 1. radi se o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje oštećenja; procjenu štete vrši Državno povjerenstvo za procjenu šteta, koje imenuje Sabor; ovo Povjerenstvo daje prijedlo Vladi, koja donosi rješenje o odobravanju pomoći. Na pomoć od Države mogu računati samo oni koji nemaju osiguran rizik potresa (čl.20., st.4.,t.1. Zakona).
Ukoliko naš čitatelj kojom srećom ima uključen rizik potresa – treba postupiti upravo sukladno hvalevrijednoj informaciji Hrvatskog ureda za osiguranje o prijavi i obradi šteta od potresa. Što se kasko osiguranja vozila tiče, nažalost, kasko uvjeti isključuju iz pokrića štete koje su posljedica rizika potresa. Nekoliko čitatelja je pitalo imaju li pravo na odštetu za štete na kasko osiguranom i uredno parkiranom vozilu na koje su pali dijelovi zgrade, urušili se i sl., jer da bi se tu radilo o štetama zbog pada predmeta, udara predmeta i sl., što je pokriveno kaskom. Naravno da nemaju, jer je pad predmeta i dijelova sa potresom pogođenih zgrada – potres, izravna posljedica potresa,koji je kao rizik isključen iz pokrića.
Ovdje je prigoda da se upozori na besmislice koje se mogu naći na nekim portalima o odgovornosti Grada za rušenje stabala na vozila, o odgovornosti vlasnika zgrada za pad dijelova sa zgrada na vozilo i sl. Kod potresa se radi o višoj sili (vis maior – događaj nepredvidiv, neotklonjiv, izvanjski) koja isključuje odgovornost vlasnika, pa štetu snosi onaj komu je nastala.