Hrvatsko aktuarsko udruženje (HAD) osnovano je 1996. godine s ciljem promicanja i razvoja aktuarske znanosti i struke i njene praktične primjene te stručnog usavršavanja i izobrazbe aktuara. Ujedno HAD je i redovni član Međunarodnog aktuarskog udruženja (IAA) i Europskog aktuarskog udruženja (AAE), a zanimljivo je da ove godine organizira i 1. Hrvatsku aktuarsku konferenciju.
Obilježavanje dva desetljeća djelovanja, ali i najavljena aktuarska konferencija - dobar su razlog za razgovor sa Ksenijom Sanjković, predsjednicom Hrvatskog aktuarskog udruženja.
Gospođo Sanjković, koji su ciljevi i perspektiva Hrvatskog aktuarskog društva?
Ciljevi HAD-a su, kako je to definirano i Statutom Društva, praćenje i razvoj aktuarskih znanstvenih i stručnih disciplina, izučavanje i promicanje praktičnih primjena aktuarskih disciplina, ujedinjenje i promicanja znanstvene i stručne izobrazbe aktuara u suradnji s visokoškolskim i drugim ustanovama, međunarodnim aktuarskim udrugama i ostalim srodnim udrugama te promidžba aktuarske znanosti i struke. Društvo je prije 20 godina osnovalo 15 članova osnivača, a danas ima 113 redovnih članova, 37 pridruženih i 2 počasna člana.
HAD je već dugi niz godina redovni član međunarodnog i europskog udruženja aktuara. Koje su prednosti članstva u tim organizacijama i što to donosi našoj industriji osiguranja?
Prednost članstva HAD-a u Europskom aktuarskom udruženju (Actuarial Association of Europe – AAE) je međusobno priznavanje potrebne edukacije za stjecanje statusa redovnog člana u državama članicama Europske unije. I članstvo u AAE-u i članstvo u Međunarodnom aktuarskom udruženju (International Actuarial Association – IAA) omogućuje predstavnicima HAD-a sudjelovanje u radu odbora tih udruženja. Sastanci odbora održavaju se dva puta godišnje, ali se puno komunicira i putem elektroničke pošte, a organiziraju se i webinari. Cilj ovih udruženja je prepoznavanje aktuarske struke u poslovima povezanim s financijskim uslugama i upravljanjem rizicima kako bi se dopridonijelo zaštiti javnog interesa. Članstvo u IAA-a je bilo preduvjet za pristupanje HAD-a CERA globalnom udruženju („CERA Global Association), čime je članovima HAD-a omogućeno dodatno usavršavanje u području upravljanja rizicima te mogućnost stjecanja međunarodno priznate kvalifikacije iz područja upravljanja rizicima tzv. CERA licence.
Na koje načine HAD ostvaruje svoje ciljeve i koje aktivnosti biste istaknuli kao ključne?
Hrvatsko aktuarsko društvo posebnu pozornost posvećuje organizaciji edukacije te kontinuiranog profesionalnog usavršavanja svojih članova. Pri tome između ostalog surađujemo s HANFA-om, PMF-om, HUO-om i Europskom aktuarskom akademijom (European Actuarial Academy – EAA). Tako je HAD u proljeće 1998. zajedno s Matematičkim odjelom PMF-a u Zagrebu te Aktuarskim institutom i Aktuarskim fakultetom iz Londona pokrenulo aktuarsko školovanje koje je 2004. preraslo u Poslijediplomski specijalistički studij aktuarske matematike, a koji upravo pohađa 7. generacija studenata. Na tom studiju naši članovi aktivno sudjeluju kao predavači, a HAD, u suradnji s HANFA-om, organizira i dodatne ispite za ovlaštene aktuare.
U veljači ove godine u suradnji s EAA pokrenuli smo u Zagrebu školovanje za tzv. CERA licencu, koje je uz 25 hrvatskih aktuara, pohađalo još 15 polaznika iz 10-ak europskih država.
Članovi HAD-a redovito sudjeluju i u radnim skupinama prilikom donošenja ili implementacije zakonske regulative povezane s osiguranjem i mirovinskim osiguranjem, a početkom 2011. oformljena je i radna grupa HUO-HANFA-HAD za solventnost i adekvatnost kapitala s ciljem pripreme društava za osiguranje za implementaciju direktive Solventnost II.
U tijeku su pripreme za 1. Hrvatsku aktuarsku konferenciju, koju HAD organizira u lipnju ove godine. Možete li nam više reći o samoj konferenciji, ideji koja stoji iza nje i ambicijama koje imate na tom području?
Prva Hrvatska aktuarska konferencija pod nazivom „Jedina konstanta je promjena“ održat će se od 9. do 10. lipnja 2016. u hotelu Panorama Zagreb pod pokroviteljstvom Ministarstva financija i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Partner Konferencije je Hrvatska gospodarska komora. Na konferenciji će sudjelovati uvaženi domaći i strani predavači iz akademski zajednice te osigurateljni stručnjaci. Glavni ciljevi Konferencije su promicanje značaja aktuarske znanosti i struke, kao i uloge osiguranja općenito u suvremenom društvu. Aktuarska struka postaje sve važnija ne samo u osiguranjima nego i u bankama, investicijskim fondovima te svugdje gdje su potrebne projekcije budućih financijskih događaja i rizika temeljene na matematičkoj vjerojatnosti i statistici. Osobito je aktuarska struka dobila na važnosti nakon recentne financijske krize te podizanja svijesti o financijskim rizicima i potrebi za zaštitom potrošača. Konferencija je namijenjena stručnjacima u financijskoj industriji.
Iz programa Konferencije istaknula bih tema povezane s promjenama u osiguranju, osobito životnom osiguranju, blok pod nazivom „Data science“ te predavanja iz područja upravljanja rizikom dugovječnosti. Drugi dan Konferencije održat će se dvije radionice i to s temama tehnika pozitivne komunikacije i posebnih aktuarskih modela koji se koriste za određivanje cijena osigurateljnih proizvoda.
U kojem smjeru općenito se kreće razvoj aktuarske struke i koje novitete donosi za djelatnost osiguranja?
U Hrvatskoj danas aktuari u pravilu rade na tradicionalnim aktuarskim poslovima u djelatnosti osiguranja i mirovinskog osiguranja i to na razvoju osigurateljnih proizvoda, kalkulaciji premija osiguranja, određivanju osigurateljnih pričuva, upravljanju imovinom i obvezama, adekvatnosti kapitala i slično. Uvođenjem nove regulative otvorilo se novo područje za djelovanje aktuara u području upravljanja rizicima, tzv. risk managera u osiguranju, mirovinskom osiguranju, ali i bankama. Aktuarska znanja nužna su i državnim tijelima nadležnim za nadzor nad poslovanjem financijskih institucija, a aktuarska analiza demografskih kretanja pučanstva i kretanja u gospodarstvu nužna je kod dugoročnog planiranja državnih izdataka primjerice za troškove obrazovanja, mirovina i zdravstva.
Aktuarsko zanimanje se u pojedinim istraživanjima istaknulo i kao „najbolje“ zanimanje. Osim talenta za matematiku, koja su stručna znanja i vještine poželjne da bi osoba obavljala posao aktuara?
Općenito, s obzirom na to da se radi o multidisciplinarnom zanimanju, tijekom cijelog radnog vijeka posao aktuara uključuje stjecanje novih znanja i vještina. Osim izvrsnosti u matematici, za kvalitetno obavljanje aktuarskih poslova potrebna su određena znanja iz ekonomije, pravne regulative te dobro razumijevanje demografskih i financijskih kretanja uopće, kao i sposobnost razumijevanja šireg konteksta poslovanja. S druge strane, potrebno je da aktuar ima i dobre komunikacijske vještine kako bi svoje rezultate mogao prenijeti osobama drugih struka, pri čemu je upravo edukacija iz područja komunikacije između ostalog nadodana u novi silabus IAA. Nadalje, da bi netko mogao obavljati posao ovlaštenog aktuara, mora biti „fit & proper“, što znači da osim odgovarajućih stručnih znanja i iskustva, mora imati i integritet i poslovni ugled.