Hrvatski ured za osiguranje (HUO), kao udruženje društava za osiguranje i reosiguranje u Republici Hrvatskoj, pozdravlja donošenje i temeljne ciljeve „Programa gospodarskog oporavka“ Vlade Republike Hrvatske (Program).
Ovakav Program predstavlja temeljni dokument i polaznu osnovu za razradu i zahtjevnu operacionalizaciju ciljeva, bilo kroz mjere usvajanja ili novi zakonski okvir. Takav opsežan proces zahtijevati će uključenost svih zainteresiranih strana s ciljem pune otvorenosti i učinkovitog ispunjenja zadanih načela i ciljeva. Hrvatski ured za osiguranje, kao predstavnik društava za osiguranje i reosiguranje, u ovom procesu će konstruktivno zastupati pozicije i stavove osiguratelja te ponuditi utemeljene prijedloge i suradnju.
Područja i aktivnosti u Programu koja prepoznajemo kao strateške interese industrije osiguranja su:
1. Pokretanje novog investicijskog ciklusa (Poluga 4.) i financiranje projekata prvenstveno privatnim kapitalom (Doprinos države oživljavanju gospodarstva, aktivnost 9.)
Društva za osiguranje i reosiguranje važne su financijske institucije i institucionalni ulagači na financijskom tržištu čija je ukupna imovina na kraju 2009. iznosila 28,9 mlrd HRK. Značajni su financijeri gospodarstva s visokim udjelom ulaganja u dužničke vrijednosne papire države, lokalne uprave i poduzeća te vlasničke vrijednosne papire, čime pridonose efikasnoj alokaciji financijskih sredstava i razvojnoj komponenti gospodarstva.
2. Ubrzanje provedbe reformi u dijelu zdravstva i mirovinskog osiguranja (Poluga 5.)
Priprema za uvođenje promjena u sustav mirovinskog osiguranja (Sustav socijalnog osiguranja, aktivnost 2.) i cjelovito uređenje mirovinskog sustava (Sustav socijalnog osiguranja, aktivnost 1. dolje)
Mirovinski sustavi svugdje u svijetu suočeni su s problemom starenja stanovništva i ograničenih proračunskih sredstava čime se nužno javlja potreba pojedinca da se dijelom samostalno brine za štednju za starost. Svjesne ove situacije razvijene zemlje i zemlje u razvoju na razne načine potiču i usmjeravaju radno aktivno stanovništvo na individualnu i korporativnu mirovinsku štednju. Isti trendovi su prepoznati i u Programu, a dodatno su naglašeni i kroz potrebu individualne odgovornosti i otklanjanja prijetnje siromaštva.
Životno osiguranje sa štednom komponentom predstavljanja proizvod dugoročne namjenske štednje te je po svojim obilježjima supstituirajući i konkurentan štednji u 3. stupu mirovinskog osiguranja. Stoga je nužno ova dva proizvoda promatrati zajedno i istovjetno prilikom kreiranja poticajnog i poreznog tretmana. S ciljem ujednačavanja pravila poslovanja i ravnopravne tržišne utakmice, potrebno je osigurati jednaki tretman za oba proizvoda, poglavito u dijelu priznavanja izdvajanja poslodavaca kao poreznog priznatog troška.
Sužavanje obuhvata korisnika dopunskog zdravstvenog osiguranja za koje dopunsko osiguranje plaća država (Sustav socijalnog osiguranja, aktivnost 5.) i širenje tržišnih aktivnosti HZZO („putno i dodatno osiguranje“) (Sustav socijalnog osiguranja, aktivnost 2. dolje). Zdravstveno osiguranje jedan je od strateških interesa i poslova društava za osiguranje, koja su posljednjih godina uložila znatna sredstva u izgradnju infrastrukturnih i ostalih kapaciteta te time obogatila ukupni sustav zdravstva u RH. Sustav zdravstvenog osiguranja potrebno je institucionalno i tržišno urediti kako bi se osigurao kontinuitet i održivost ovog dijela poslovanja društava za osiguranje. U slučaju širenja tržišnih aktivnosti HZZO-a, nužno je osigurati ravnopravnost tržišne utakmice te jednake uvjete, prava i obveze za sve sudionike na tržištu.
3. Ukidanje svih poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak (Fiskalna politika, aktivnost 2.) i priprema ostalih izmjena poreznog sustava (Fiskalna politika, aktivnost 7.)
Imajući u vidu već naglašenu potrebu pojedinca da se dijelom samostalno pobrine za životni standard u mirovini kroz dugoročnu namjensku štednju, potrebno ju je poreznom i poticajnom politikom usmjeriti. Navedeno bi za cilj imalo rasterećenje proračunskog pritiska, veću odgovornost pojedinca, razvoj dugoročne štednje koja bi osigurala financiranje dugoročnih razvojnih projekata te primjeren standard pojedinca u budućnosti, što je i temeljni cilj Programa.
Smatramo da je apsolutno nužno dugoročnu namjensku štednju u obliku životnog osiguranja, dobrovoljnih mirovinskih fondova i ostalih oblika dugoročne štednje uvrstiti uz istraživanje i razvoj, obrazovanje i energetiku na listu prioriteta poticajne porezne politike i u dijelu individualne i korporativne štednje. Osobito je bitno da se eventualno izmijenjeni sustav poreznih olakšica ne primjenjuje retroaktivno, odnosno da se građanima koji su, na temelju dosadašnjih zakonskih pretpostavki vezanih uz postojanje porezne olakšice, uložili u oblike dugoročne štednje i dalje osigura korištenje poreznih olakšica.
4. Smanjenje, odnosno ukidanje neporeznih davanja (Fiskalna politika, aktivnost 5.)
Poslovanje društava za osiguranje i reosiguranje je vrlo često bilo i jest opterećeno brojnim neutemeljenim davanjima protiv kojih je bilo potrebno zatražiti i ustavnosudsku zaštitu.
Hrvatski ured za osiguranje pozdravlja namjeru smanjenja i ukidanja neporeznih davanja, što bi trebalo osigurati rasterećenje i veću konkurentnost gospodarstva, ali jednako tako i višu efikasnost onih subjekata koji su se dijelom i na ovaj način financirali.
Imajući u vidu ulogu i značaj djelatnosti osiguranja te društava za osiguranje i reosiguranje, njihove višestruke pozitivne učinke na financijsku i gospodarsku stabilnost te na razvojnu komponentu gospodarstva, osiguratelji izražavaju uvjerenje da će prilikom razrade i optimizacije provedbe dijelova Programa Vlada Republike Hrvatske uvažiti ovdje navedene stavove budući da su u cijelosti usmjereni prema što uspješnijoj realizaciji temeljnih ciljeva Programa.