Dr.sc. Marijan Ćurković

curkovic - 8.7.2013.

Komentari

1. Jelena_Djukic

   2.2.2023. u 11:22

   Poštovani Profesore Ćurkoviću,
   
   imam nedoumicu pa bih bila zahvalana za vaše preciznije tumačenje.
   naime, osiguravač X je u Srbiji izdao AO polisu i zelenu kartu osiguraniku Y za njegovo vozilo.
   
   osiguranik je upravljajući vozilom u Rusiji ili npr Azerbejdžanu (obe zemlje su zemlje sekcije II, Internih regulativa-kritskog Sporazuma te je za njih i dalje neophodan obrazac zelene karte) izazvao nezgodu i prouzrokovao nastanak veće materijalne štete npr.
   Kako su limiti za naknadu materijalne štete u obe zemlje niži od limita Srbije, a osnovni ugovor i doplatak na premiju -tj zeleni karton(radi se o single premijskom sistemu) su zaključeni u zemlji originalnog porekla vozila, dakle Srbiji, pri tom želim da citiram odredbe člana 34 Zakona o oabveznom osiguranju u saobraćaju : "Odgovorno društvo za osiguranje dužno je da naknadi štetu koja je upotrebom motornog vozila prouzrokovana na teritoriji država članica Evropske unije i teritoriji država članica Sistema međunarodne karte osiguranja ili država čiji je nacionalni biro osiguranja potpisnik Multilateralnog sporazuma, do visine određene propisima o osiguranju od autoodgovornosti države u kojoj je šteta nastala. Ako je najniža suma osiguranja te države niža od sume osiguranja iz člana 22. ovog zakona, šteta će se naknaditi do iznosa iz tog člana."
   
   Moje pitanje je: Može li osiguranik protiv koga će oštećeno lice iz Rusije zasigurno pokrenuti privatnu parnicu za naknadu nastale štete od one propisane limitom koju će platiti Biro zk u zemlji nezgode do realne nastale štete, dakle može li osiguranik zatražiti od domaćeg osiguravača da plati preko limita zemlje nezgode, odnosno ukoliko sam plati štetu može li pokrenuti parnicu protiv osiguravača sa kojim je zaključio ugovor sa većom osiguranom sumom? Ovde moram napomenuti da član 117 zakona o obaveznom osiguranju u saobraćaju odlaže primenu odredbi člana 34 istog zakona do momenta pristupanja Srbije Evropskoj Uniji.
   
   Unapred puno hvala

2. dskugor

   6.7.2017. u 16:05

   Poštovani gosp. Ćurković,
   Dolje niže sam izdvojio jednu vašu rečenicu iz kolumne od prije cca 6 mjeseci.
   Možete li pojasniti koji su dodatni uvjeti na strani osiguravatelja koje ste rekli objasniti drugom zgodom.
   
   "Oštećeni traži pismeno potvrdu svega rečenoga i dobiva e-mail uz napomenu da se amortizacija neće odbijati, ali „da moram pažnjom dobrog domaćina za istu kvalitetu popravka odabrati jeftiniju ponudu (ovo načelo je općeprihvatljivo, ali uz određene dodatne uvjete na strani osiguratelja, kao jamstvo za izabranog servisera i sl.,o čemu drugom zgodom). "
   
   Ostajte sa štovanjem

3. alma.filipovic

   6.6.2012.

   Poštovani doktore Ćurković,
   redovito čitam vaše komentare godinama i prvi put sam neki članak pa je otišlo dva puta.
   U svakom slučaju puno sam naučila od Vas i nadam se da ću i dalje.
   Svako dobro Vam želim.
   Alma Filipović
   Allianz Poslovnica Solin

4. AK

   17.11.2009.

   Poštovani gospodine Ćurković,
   
   pročitala sam Vaš članak vezan za prometnu nezgodu u kojoj su sudjelovala dva vozila istog leasing društva. Zanime me međutim, kakav je Vaš pravni stav vezano za obvezu naknade štete iz AO-a u slučaju prometne nezgode u kojoj je vozilo u vlasništvu leasinga, a korisnika x odgovorno za nastanak štete na vozilu u vlasništvu istog tog x-a. Dakle, korisnik leasinga jednog vozila i vlasnik drugog vozila iste su osobe. Da li je u tom slučaju vlasnik oštećenog vozila treća osoba u smislu ZOOP-a?
   Hvala,

5. AK

   17.11.2009.

   Poštovani gospodine Ćurković,
   
   pročitala sam Vaš članak vezan za prometnu nezgodu u kojoj su sudjelovala dva vozila istog leasing društva. Zanime me međutim, kakav je Vaš pravni stav vezano za obvezu naknade štete iz AO-a u slučaju prometne nezgode u kojoj je vozilo u vlasništvu leasinga, a korisnika x odgovorno za nastanak štete na vozilu u vlasništvu istog tog x-a. Dakle, korisnik leasinga jednog vozila i vlasnik drugog vozila iste su osobe. Da li je u tom slučaju vlasnik oštećenog vozila treća osoba u smislu ZOOP-a?
   Hvala,

6. vukvuckovic

   8.10.2009.

   Postovani gospodine Curkovic,
   najpre da pohvalim Vase tekstove i savete koju su dragoceni, jer ste zasigurno jedan od najboljih poznavalaca oblasti osiguranja u celoj regiji. Zanima me da li jos uvek ima u prodaji Vase knjige "Obvezna osiguranja u prometu" i kako bih je mogao nabaviti. Unapred zahvalan na odgovoru! advokat Vuk Vuckovic e-mail: vuk@law-vuckovic.rs

7. zvonimirko

   15.2.2007.

   Gospodine Čurković, da li Vi kao predsjednik UO HUO-a možete osobno ili putem određenih mehanizama utjecati na izmjenu čl. 251 Zakona o osiguranju u smislu da glasi: " Poslove prodaje osiguranja u STP-ima obavezno obavljaju samo Društva za osiguranje ili društva za zastupanje u osiguranju".
   Pitate se vjerojatno otkuda mi sada to, kada Zakon djeluje više od godinu dana. Pa zar nije tragično da osiguravajuće društvo, kao vlasnik Stanice, mora pored nje negdje u dvorištu, svoju djelatnost obavljati u kontejneru.
   Očito je da je netko iz posebnog interesa u Zakon progurao društva za zastupanje u osiguranju, a izbacio osiguravajuća društva kao nosioce osigurateljne djelatnosti, i u prvi plan stavio zastupstva u osiguranju. Zar to nije smiješno.
   Zato, ako se prati teren i život na terenu, nikad nije kasno da se neka anomalija ili pogreška ( bila ona namjerna ili nenamjerna ) ispravi. Treba reagirati, i reakcije nikada dosta. Zanima me šta čelni ljudi ispred osig.društava misle o tom problemu.

8. zvonimirko

   5.2.2007.

   Popusti na osiguranja za članstvo u HAK-u ?
   
   Kad govorimo o neopravdanima bonusima na police AO ( koji nemaju nikakvog opravdanja ), treba spomenuti i svrsishodnost davanja popusta na kasko osiguranja MV zbog članstva u HAK-u. Opravdanja je možda bilo u početku kada se očekivalo zalaganje HAK-a u povečanju osiguranja za pojedino Društvo, ali danas kada svi to daju nema ni opravdanja niti se HAK zalaže na tom planu. Čemu onda popust ?
   I Vi gosp. Čurković ste svojevremeno kao predsjednik CO imali primjedbe na davanje od 15 % na kasko police zbog članstva u HAK-u, i značajnog gubitka premije. Konkretan potez nije učinjen i popust ostaje i dalje.
   Osiguravatelji na tom popustu gube ogromna sredstva premije. Zar ne bi bilo bolje da se daje popust kasko osiguraniku ukoliko ima već neku policu sklopljenu u Društvu ( životnu, imovinsku i sl. ), što bi bila bolja i efikasnija promocija ( dobit ) dotičnog Društva, od ovoga što sada radimo. Svojevremeno sam predlagao našim službama da se ovaj popust ili ukine ili smanji, a za svako životno osiguranje odobri popust od 10 %, a ako ima još nešto onda 15%. Dakle, umjesto HAK-a popuste davati za vjernost Društvu. Zar to ne bi imalo veći marketinški smisao za svako društvo ponaosob.
   
   Ovo glede Vašeg intervju-a u Svijet osiguranja.
   
   Zvonimirko ( Kozačinski )

9. zvonimirko

   11.8.2006.

   Rado i redovito pratim vaše komentare. Pozdrav, Kozačinski CO Filijala Sisak