Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman sudjelovao je danas na panel-raspravi u sklopu konferencije: „Jesu li mladi danas dovoljno financijski pismeni?“ koja je održana na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, ističe u priopćenju HANFA.
Hrvatsko katoličko sveučilište provelo je istraživanje o razini financijske pismenosti mladih i sklonosti preuzimanju rizika na uzorku od 1700 studenata sa sedam hrvatskih sveučilišta. Kroz istraživanje su ispitali razinu financijskog znanja hrvatskih studenata, obrasce ponašanja u vezi s upravljanjem financijama, definirali toleranciju prema rizicima te utvrdili izvore informiranja o financijskim temama. Rezultati su pokazali da financijska pismenost studenata nije na dovoljno visokoj razini ali i da su studenti toga svjesni te da pokazuju velik interes za proširenjem svog financijskog znanja.
„Financijska edukacija je dugotrajan proces čiji efekti često nisu vidljivi odmah pa aktivnosti u vezi s financijskim opismenjavanjem treba provoditi kontinuirano, s ciljem dosega što više ljudi. S novcem se susrećemo već kao vrlo mladi, ali o njemu premalo učimo u osnovnom, srednjoškolskom, ali i sveučilišnom obrazovanju. Dok se obrazovanje o financijama ne uvede u školski sustav moguće je provoditi edukacije na tu temu, a što HANFA kontinuirano čini već godinama, uz gostovanja naših stručnjaka u obrazovnim ustanovama, edukativnim posjetima đaka i studenata HANFA-i, izradom edukativnih materijala, brošura, filmova. Naš godišnji poziv za suradnju u tom području otvoren je do 15. veljače pa pozivamo sve zainteresirane da nam se jave.“ – istaknuo je tom prilikom predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e, Ante Žigman.
Provedeno istraživanje pokazalo je, između ostalog, da je kod studenata prilično izražena averzija prema riziku - njih 57 posto je neodlučno glede uzimanja kredita kako bi investirali u dobru poslovnu priliku, a njih 29 posto ne bi nikako uzelo kredit za tu namjenu. Tek bi se njih 14 posto odlučilo na uzimanje kredita za takvo ulaganje. Također, u slučaju da bi iznenada dobili 20.000 kuna za ulaganje – čak njih 68 posto bi se odlučilo na oročenje tog iznosa u banci (što je iznimno oprezno „ulaganje“), 20 posto bi uložilo u obveznice koje su manje rizično ulaganje, dok je samo 12 posto studenata uložilo dobiveni iznos u dionice.
Na današnjoj panel-raspravi održanoj nakon uvodnog predstavljanja rezultata istraživanja uz dr.sc A. Žigmana sudjelovali su još i doc.dr.sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Drago Čengić s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, mr.sc. Tatjana Rajković, MBA, ekspert za istraživanja i analizu tržišta, Bojan Fras, viceguverner Hrvatske narodne banke te moderator Eliana Čandrlić Glibota, glavna urednica programa Hrvatskog radija.