Prema projekcijama Allianz Researcha globalno je premija osiguranja prošle godine porasla na novi rekordni iznos od 3,66 trilijuna eura (isključujući zdravstveno osiguranje). U usporedbi s 2016., nominalno povećanje usklađeno za efekat promjene tečaja iznosi 3,7 %. Iako se stopa rasta prihoda od premije ubrzala u odnosu na prethodnu godinu (+ 2,9 %), zaostaje za ekspanzijom gospodarske aktivnosti (+ 5,9 % nominalnog rasta) već drugu godinu zaredom. Tako je penetracija osiguranja (premija u postotku BDP-a) pala na 5,5 % - najnižu vrijednost u posljednjih 30 godina. Na početku tisućljeća, prije velike financijske krize, ta je brojka u pros-jeku bila veća za jedan puni postotni bod. „To je zapravo paradoksalna situacija“, komentirao je Michael Heise, glavni ekonomist tvrtke Allianz SE. „S jedne se strane rizici u svijetu stalno povećavaju – radilo se o klimi, demografiji, kibernetičkim pitanjima ili politici – ali s druge stra-ne, ljudi širom svijeta troše sve manji dio svojih prihoda na osiguranje. Potrebna su značajna zajednička nastojanja politike i industrije kako bi se smanjio taj ‘jaz zaštite‘.“
Neživotno osiguranje obilježilo je prošlu godinu: uz porast od 5,0 %, ne samo da je poraslo gotovo dvostruko brže od životnog osiguranja 2017., već je zabilježilo i najveći porast od 2012. godine. Gotovo sve regije doprinijele su pozitivnom razvoju premija; međutim, razlike u rastu između zemalja u razvoju i industrijaliziranih zemalja ipak su znatne: dok premije u potonjima rastu samo za 3,5 %, tržišta u razvoju skočila su za 11,6 %. Istočna Europa, međutim, znatno zaostaje za tom brojkom: rast premije u 2017. godini dosegnuo je „samo“ 6,7 %, što je poslje-dica lošijeg ruskog tržišta. Hrvatsko se tržište konačno vratilo rastu, ostvarivši plus za 4,6 % u 2017. godini – nakon osam uzastopnih godina pada premija.
Znatno niži globalni rast premije životnog osiguranja u 2017. godini (+ 2,8 %) prije svega je posljedica slabog razvoja u zapadnoj Europi gdje je zaračunato skoro 30 % globalne premije osiguranja. Istočna Europa, kao kontrast, imala je snažnu 2017. u pogledu životnog osigura-nja, pri čemu su premije porasle za gotovo 17 posto. Međutim, taj se oporavak pojavio nakon četiri godine prilično razočaravajućeg ili čak negativnog rasta. Uzimajući dulji vremenski hori-zont, slabost tržišta životnog osiguranja u istočnoj Europi postaje još jasnija: od prijelaza u no-vo tisućljeće, penetracija osiguranja pala je s (vrlo niskih) 1 % na 0,5 % u 2017. godini. Hrvat-sko tržište životnog osiguranja imalo je rast od 1,5 % u 2017. godini; a penetracija je iznosila 0,8 %, uz neznatne pomake u proteklih 10 godina. „Iako su tržišta životnog osiguranja posljed-njih godina postala znatno nestabilnija, trend je ipak jasan – i uznemirujući“, komentirala je Michaela Grimm, ekonomistica Allianz Researcha. „Dok nezaustavljiva demografska prom-jena ne ostavlja sumnju u nužnost privatnog osiguranja, važnost ulaganja u dugoročnu šted-nju se očito smanjuje. Ozbiljna ekonomska kriza u mnogim europskim zemljama zasigurno je jedan od razloga za to. No, politika niskih kamatnih stopa koju provodi ECB također ima ne-slavnu ulogu u istom. Stoga je krajnje vrijeme da se napusti način funkcioniranja u kriznim uvjetima – što je u interesu mlađe generacije koja će biti mnogo više ovisna o privatnom osi-guranju u starijoj dobi od trenutačne generacije umirovljenika.“
U nekim drugim razvijenim gospodarstvima također je došlo do pada premija u 2017. godini, primjerice Australija (- 18,2 %), Japan (- 11,3 %) ili Južna Koreja (- 4,9 %). Sveukupno, dakle, premija prihoda u industrijskim zemljama u životnom osiguranju smanjila se za 0,5 % u 2017. S druge strane, tržišta u razvoju povećala su premije za ukupno 17,2 %. Posebno se istaknula jedna država: Kina. Od približno 60 milijardi eura dodatnih premija u životnom osiguranju, oko 80 % moglo se pripisati kineskom tržištu. Na obim tržištima prošlogodišnji globalni rast premije iznosio nešto manje od 130 milijardi eura. Na tržištima u razvoju zabilježeno je gotovo 80 % povećanja, pri čemu Kina bilježi dvije trećine.
Allianz Research očekuje da će se tržišta osiguranja nastaviti oporavljati u budućnosti. Rast premija trebao bi se ubrzati na oko 6 % u narednom desetljeću. Ovaj napredak ponajprije od-ražava povratak globalnoga gospodarstva normalnom rastu i stopama inflacije. Isti razvoj do-gađaja posebno je izražen u razvijenim zemljama te zapadnoj Europi: nakon mini-rasta u pos-ljednjih deset godina (+ 0,7 % p. a.), premije bi se u budućnosti trebale povećati za prosječno nešto manje od 3 posto godišnje. Za istočnu Europu očekivanja rasta postavljena su na oko 7 %, uz Tursku kao lidera; a hrvatsko bi tržište trebalo porasti za 4 %, u skladu s ostalim člani-cama EU-a u regiji. Životno osiguranje (+ 6,4 % p. a.) trebalo bi ponovno rasti nešto brže na globalnoj razini od neživotnog osiguranja (+ 5,4 % p. a.). Pomak u težini prema tržištima u razvoju ostat će nepromijenjen u nadolazećim godinama. Na kraju 2020. godine oko 40 % ukupnih prihoda od premije trebalo bi biti zaračunato u toj skupini zemalja; prije 10 godina ta je brojka još uvijek bila ispod 10 %. Na vrhu će se odviti povijesna promjena straže: Kina će pre-stići SAD kao najveće tržište osiguranja. Danas SAD još uvijek dominira bez ograničenja: s 1,1 trilijunom eura ili nešto više od 30 % ukupnih prihoda od premije, oni su i dalje najveće svjetsko tržište osiguranja, daleko ispred broja dva, Kine, s oko 420 milijardi eura. „Dugoročne prognoze trenutačno su posebno teške, tržišta osiguranja prolaze temeljitu promjenu“, rekla je Kathrin Brandmeir, ekonomistica Allianz Researcha. „Međutim, iz naše perspektive, ovaj po-remećaj također otvara velike mogućnosti. Uz nove tehnologije, pokriće osiguranja može pos-tati dostupno za više ljudi, a proizvodi osiguranja mogu postati privlačniji. Ako uspijemo dobiti klijente koji su toliko oduševljeni osiguranjem da bi ponovno potrošili jednak dio svojih prihoda na osiguranje kao i prije krize, globalne premije na kraju idućeg desetljeća mogu biti oko trilijun eura veće nego u našem osnovnom scenariju.”