Na drugom danu konferencije „Financijsko tržište“ koja se održava u Opatiji koja je okupila predstavnike financijskog sektora i uspješnih tvrtki, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman naglasio je da će izmjene Zakona o alternativnim investicijskim fondovima povećati ulaganja i razvoj tržišta kapitala.
Iako je stanje svih sektora koje Hanfa nadzire ocijenio stabilnim Žigman je naglasio kako je domaće tržište kapitala jedno od rijetkih tržišta koje se još nije oporavilo u odnosu na 2019. godinu. „Jednim dijelom je to posljedica visoke koncentracija trgovanja na Zagrebačkoj burzi. Mali broj dionica čini većinu prometa, čak 80 posto čini promet s tri dionice“ pritom rekavši da je nedavno uvrštenje dionica jedne velike tvrtke doprinijelo dinamici na Zagrebačkoj burzi.
Pritom je podsjetio na izmjene i dopune Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, a na čijim su promjenama intenzivno radili Ministarstvo financija i Hanfa. „Te će zakonske promjene biti važna promjena na financijskom tržištu jer će liberalizirati, a time i povećati ulaganja fondova u hrvatskog gospodarstvo.“ – zaključio je Žigman.
Osvrćući se na pitanje inflacije rekao je da poskupljenje ulaznih proizvođačkih dobara pokazuje znakove prelijevanja na rast cijene konačnih potrošačkih dobara. Rizik moguće korekcije cijena još je naglašeniji s obzirom na rastuće inflacijske pritiske koji bi mogli dovesti do preslagivanja investicijskih portfelja, odnosno izlazak iz klasa imovine koje ulagatelje ne štite od rasta inflacije, zaključio je tom prilikom.
Podsjetio je i na isplate mirovina iz obveznih mirovinskih fondova. „To je nešto što nas čeka. Sve više ljudi odlazi u mirovinu koji su uplaćivali u drugi stup. Morat ćemo paziti da te isplate budu zadovoljavajuće. Moramo osigurati da oni koji su uplaćivali sad već gotovo 20 godina, da u većoj mjeri mogu raspolagati tim novcem“, rekao je pritom.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija Zdravko Marić održao je predavanje „Hrvatska na putu prema euru – gospodarski izgledi, fiskalna pozicija i prilagodba financijskog sustava“ te se fokusirao na prilike koje dolaze temeljem Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO) te uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. „Dobili smo 818 milijuna eura predujma te je važno da izvršavamo projekte i provodimo reforme. Moramo ispuniti 34 mjere koje pregledava Europska komisija. Ako ih ispunimo, nakon 818 milijuna, stiže dodatnih 700 milijuna eura. Do sredine 2023. godine povući ćemo gotovo polovicu planirane omotnice“, rekao je Marić. Napomenuo je da želi biti korektan kada govori o 2023. godini kao ciljanoj godini uvođenja eura kao nacionalne valute, uz pojašnjenje da ćemo preuzeti euro kada ispunimo sve uvjete. „Ne radimo sve ove reforme samo radi ulaska u eurozonu, nego prvenstveno radi sebe i razvoja Hrvatske“, istaknuo je pritom.
Drugog dana konferencije održana je i panel-rasprava „Buđenje tržišta kapitala za nove investicije“, na kojoj su sudjelovali: član Upravnog vijeća Hanfe, Tomislav Ridzak, predsjednik Uprave SPAN-a, Nikola Dujmović, Tonći Korunić partner u društvu InterCapital, član Uprave CIAK grupe, Ivan Miloš te predsjednik Uprave Erste Asset Management Croatia, Josip Glavaš kao moderator rasprave.
Dan ranije, na početku konferencije, sve je prisutne pozdravio direktor HUB-a, Zdenko Adrović, a uvodno predavanje održao je guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić.
„Bankarski i nebankarski financijski sektor imat će veliku u ulogu u post COVID-19 razdoblju. Pred brojnim smo izazovima, pogotovo u idućih godinu dana. Jedan od većih izazova s kojima se banke moraju suočiti je i proces prilagodbe IT sustava za uvođenje eura kao službene valute. Predviđene investicije banaka u ovome dijelu kreću se između 80 i 100 milijuna eura u idućih godinu dana“ – rekao je tom prilikom Adrović.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u svom je predavanju govorio o makroekonomskim projekcijama. „Unatoč stagnaciji u drugom tromjesečju, u trećem ćemo imati znatan rast i očekujemo da će stopa rasta ove godine biti viša od projekcija – 8,5 posto ove godine. Sve naše optimistične prognoze su zapravo bile slabe“, izjavio je guverner Vujčić ističući da se predviđa da će iduće godine rast iznositi 4,1 posto. Kada je inflacija u pitanju, istaknuo je da manjak materijala i opreme utječu na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane.
Konferencija već niz godina nastoji razmjenom znanja, mišljenja i iskustva različitih profila sudionika ubrzati gospodarske aktivnosti, poboljšati konkurentnost, potaknuti promišljanja o mogućnostima inovacija te kvalitetnijeg rasta i razvoja za dobrobit društva u cjelini. Organizator konferencije je Hrvatska udruga banaka (HUB) uz programsko partnerstvo Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatske narodne banke (HNB).