Od 2024. godine drastično će se promijeniti odnos snaga u prodajnim salonima svih marki automobila. Jasno je to iz najava proizvođača o prelasku na potpuno električna, baterijska vozila (BEV). Baterijski ‘strujići’ snagu za rad elektromotora crpe iz baterije kojoj je nužno punjenje na vanjskom izvoru energije. Stepenicu ispod njih su plug-in hibridna vozila (PHEV) koja imaju i konvencionalan (najčešće benzinski) motor i elektromotor, te se mogu voziti i na struju i na klasično gorivo. U teoriji, to je izvanredan prijelaz iz mobilnosti kakvu smo dosad imali u potpuno električnu budućnost kakva bi, po svemu sudeći, trebala nastupiti nakon 2030. godine. Zadnjih mjeseci zaredale su se objave proizvođača automobila u kojima deklariraju točnu godinu od koje će svi njihovi novi modeli biti isključivo električni.
Nekoliko mjeseci prije povratka te premium marke na hrvatsko tržište, francuski DS posljednji je u nizu najavio da će od 2024. godine svi njihovi noviteti biti isključivo baterijska električna vozila, te će 100 posto njihove prodaje u Europi biti elektrificirano (to obuhvaća BEV i PHEV modele).
– Izvan Europe nastavit će se i nakon 2024. godine prodavati postojeći modeli s klasičnim motorima, ali ranije razvijeni. Neće se razvijati novi benzinci i dizelaši. Svi novorazvijeni modeli bit će električni – pojasnili su iz tvrtke DS Automobiles na direktan novinarski upit. I to je vjerojatno recept po kojem će svi proizvođači automobila funkcionirati u godinama koje slijede, s tim što mnogi od njih danas još nisu spremni otvoreno otkriti svoje planove kad je elektrifikaciji riječ. Vjerojatno i stoga što još uvijek čekaju kako će se na globalnoj sceni rasplesti situacija koju je Europa zamrsila odredivši da automobilska industrija mora ubrzati put do elektrifikacije te da najkasnije do 2050. moraju postići karbonsku neutralnost, što se ne odnosi samo na ispuh gotovih automobila, već i na proces njihove proizvodnje. Drugi su, pak, procijenili da im je u interesu odmah se javno deklarirati kao marka koja će izravno utjecati na ubrzavanje elektrifikacije.
Volkswagen je tako odredio da će se do 2030. udio potpuno električnih automobila koje isporučuje na europskom tržištu povećati na više od 70 posto. Možemo reći da je Volkswagen u automobilskoj industriji bio i prvi značajniji kotačić koji je mobilnost zaokrenuo u tom smjeru. Vratimo se malo unatrag. Pritisnut osudama zbog prikrivenog softvera koji je lažirao količine emisija ugljičnog dioksida, Volkswagen je morao popeglati narušeni imidž. Pa su uskočili u električnu igru s idejom da predvode elektrifikaciju svjetske mobilnosti. Volkswagen je tako bio prvi proizvođač automobila koji je 2018. godine potpisao Pariški klimatski sporazum.
– Klimatska kriza najveći je izazov našeg vremena – kazao je Herbert Diess, CEO Volkswagen Grupe. Do 2050. godine ta tvrtka ima za cilj biti CO2 neutralna. Do 2030. planiraju na tržište izbaciti 70 potpuno električnih modela, od čega ih je dvadeset već u proizvodnji.
Renault je stvari postavio nešto drukčije. U sjevernoj Francuskoj iduće bi godine s radom trebao započeti ElectriCity, napredan električni ekosustav koji će Renault kombinirati s megatvornicom električnih pogona u Normandiji. Povezao se s još nekoliko tvrtki specijaliziranih za proizvodnju elektrosklopova i baterija, s ciljem rušenja cijene električnih automobila, koju u velikom dijelu određuje upravo cijena baterije. U planu je standardizirana veličina baterije za sva nadolazeća baterijska električna vozila Renault Grupe, čime će se do 2030. troškovi po paketu baterija smanjiti za 60%. Renault Grupi plan je imati najzeleniju ponudu vozila na europskom tržištu 2025. godine, s više od 65% električnih ili elektrificiranih vozila u ponudi i do 90% električnih vozila u ponudi marke Renault.
Planove prema kojima će svi njihovi osobni automobili koji se u Europi prodaju do 2030. biti potpuno električni već je objavio i Ford. Već 2026. godine svi bi modeli iz njihove europske ponude trebali biti dostupni kao potpuno električno vozilo ili plug-in hibrid.
Nissan kaže da će do kraja 2023. godine na cesti imati osam električnih modela, a planira diljem svijeta prodavati milijun hibridnih ili električnih automobila godišnje. Peugeot je objavio da će do kraja 2021. elektrificirati 80 posto modela koje nudi na europskom tržištu. Do 2025. cijela će gama tog francuskog proizvođača biti elektrificirana, odnosno nudit će se u električnom ili hibridnom izdanju.
I Mercedes-Benz je za godinu potpune elektrifikacije odredio 2030. Do 2022. godine u svakom će tržišnom segmentu imati i elektrificiranu inačicu, a od 2025. sve nove platforme za vozila bit će isključivo električne. Mercedes očekuje da će smanjiti ulaganja u motore s unutarnjim izgaranjem i plug-in hibride za 80% do 2026. godine. Potpuno “carbon neutral” poslovanje naumili su postići do 2039. godine.
Jaguar će od 2025. biti potpuno električan. Volvo će od 2030. proizvoditi samo električne automobile.
Od 2025. pola game činit će električni modeli, a pola hibridni. Bentley je također među proizvođačima koji su najavili ranu elektrifikaciju. Prema lani objavljenoj strategiji Beyond100, do 2026. svi bi njihovi modeli trebali biti plug-in hibridi ili električni, a od 2030. više neće biti novog Bentleya koji nije potpuno električan. Iz BMW-a kažu da će do 2030. gotovo pola njihove globalne prodaje biti na struju. No, navode i da bi potražnja za benzincima i dizelašima još godinama trebala biti snažna. Plug-in izvedbe stoga će za njih biti dobro prijelazno rješenje. Japanska Toyota do 2025. godine na tržište planira izbaciti čak 60 novih ili obnovljenih elektrificiranih modela. To se odnosi na klasične hibride, plug-in hibride, ali i na potpuno električne automobile te na one koji snagu dobivaju iz vodika. S BMW-om, naime, Toyota surađuje na razvoju automobila s gorivim ćelijama, a vjeruju da će u idućem desetljeću vodik igrati važnu ulogu. I nisu jedini koji na tome rade. Na automobil s gorivim ćelijama fokusirani su i u Daimleru, odnosno Mercedesu koji ga je zasad uveo na osobnom automobilu, dok Stellantis grupa vodik najprije planira uvesti u laka dostavna vozila. Iz Opela kažu da će od 2028. godine svi njihovi novopredstavljeni automobili biti isključivo električni, te da se od tada benzinski i dizelski modeli u Europi više ne bi trebali nuditi. Hoće li Opel nakon tog roka na tržištima izvan Europe i dalje prodavati benzinske i dizelske motore, u domaćem predstavništvu te tvrtke još ne znaju.
Hyundai je najavio 23 potpuno nova BEV modela i projicirao prodaju od 1 milijun električnih automobila do 2025. godine. Što se tiče potpune elektrifikacije svih proizvoda, Hyundaijev je cilj postati CO2 neutralan na svim razinama do 2045. godine. Dodatno se obvezao tržištu EU gdje želi završiti s prodajom vozila s motorima na unutarnje sagorijevanje već od 2035. Prema sadašnjim planovima, do tada će se nuditi benzinski i dizelski automobili te blagi hibridi, hibridi i plug in hibridi. Kakva će situacija biti s tržištima izvan EU?
– Globalno gledano, EU direktive glede CO2 otiska najzahtjevnije su i predstavljaju okvire koje su proizvođači dužni slijediti. Na drugim tržištima će se navedeni procesi odvijati sporije te shodno tome možemo očekivati da će se prestanak proizvodnje i prodaje benzinskih i dizelskih verzija dogoditi kasnije, a najkasnije do 2045. – kažu iz Hyundaija.
I dok sve to ovako nabrojeno djeluje tako ekološki, kao da ćemo svi doživjeti stotu u skladnom, mirnom i čistom okruženju, realnost je ipak manje zelena. Ili puno manje zelena, ovisno u kojoj državi živimo. Reći prosječnom Hrvatu – koji si danas jedva može priuštiti ikakav automobil, a punionice za električne automobile u stambenim zonama mora tražiti upornošću psa tartufara – da će mu idući automobil morati biti električni je... Pa, nije baš vjerojatno. Vozači otvoreni za nove tehnologije htjeli bi voziti električni automobil, ali pogled na situaciju koja ih okružuje zasad im ipak ne dopušta da ozbiljnije razmišljaju o tome.
I to je u Hrvatskoj, koja je dio Europske unije i koju kao takvu obvezuje sve ono potpisano Pariškim sporazumom, a to, ukratko, znači da će za nekoliko godina na našem tržištu novih automobila u ponudi prevladavati električna vozila i manjim dijelom hibridi.
Neki će se uspjeti prilagoditi, odnosno u svoje financijske i organizacijsko-stambene mogućnosti ukomponirati električni automobil.
U Suzukijeve prodajne salone od 2023. godine, primjerice, trebali bi početi pristizati električni modeli, ali u njihovu zastupništvu ne očekuju da će prelazak na potpunu elektrifikaciju ići tako brzo, s obzirom na to da su i dalje problem baterije i infrastruktura. Odnosno, dokle god se ne riješi punjenje za 20-ak minuta, teško da će električni automobili među većinom biti objeručke prihvaćeni.
– Infrastruktura je veći problem, jer stambene zgrade ne mogu dobiti tako jake priključke struje koji bi omogućili brzo punjenje. Također, svi zaboravljaju da električni auti i nisu baš 100% “zero emission”. Nitko se ne pita odakle dolazi ta struja i koliko svaka elektrana proizvede CO2 dok proizvede 1kWh struje (a za 100 km otprilike treba 20-25kWh/ 100km), a da ne spominjemo baterije, njihovu proizvodnju, razgradnju, ali i pomanjkanje litija u svijetu – upozorava Miljenko Gvozdić iz Suzukija, uz napomenu da informacija i dalje ima premalo.
– Mislim da će EV biti jedan od pogonskih agregata. Kao što je dosad bio benzin ili dizel, tako će u budućnosti biti benzin, EV, ali i vodik. Vodik je po meni puno perspektivniji i kao pogonski medij, bilo da se ubrizgava u modificirane npr. dizelske motore, bilo da se koristi umjesto baterija, odnosno da on bude generator struje u autu, koja će pokretati elektromotore, koji će pak pokretati kotače. Vodik je po meni izgledniji, jer je čišći i lakše primjenjiv, no još treba riješiti njegovu zapaljivost. Od navedenih tehnologija, ona koja bude brža i jeftinija sigurno će dominirati, no nekako mi se ne čini da će to biti električna vozila u obliku kakvog danas poznajemo – na glas razmišlja M. Gvozdić. Čini nam se da razmišlja u dobrom smjeru.
Dakle, ne zavaravajmo se. Svijet električne mobilnosti nije svijet prosječnog Hrvata 2030. godine. A to pogotovo neće vrijediti za građane država izvan Europske unije, čije zemlje (još) nisu vezane nekim od sporazuma koji podrazumijevaju izbacivanje iz prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila. Srećom, rekli bi oni koji već planiraju kako će ubuduće po automobil u neku od susjednih, neeuropskih država. No ni tu situacija neće biti jednoobrazna te će varirati od proizvođača do proizvođača. Jedni će se prebaciti na potpuno električnu gamu, pa kome pravo, kome krivo.
Drugi će sve nove modele razvijati kao električne, ali u ponudi će zadržati i postojeće ne-BEV modele, čime će kupcima i nakon 2030. na raspolaganju biti, primjerice, neki model automobila na tržište pušten pet, šest godina ranije, koji je blagi hibrid temeljen na benzincu. Treći, pak, ne žele olako odbaciti neeuropska tržišta.
– Mitsubishi Motors jak je na tržištima jugoistočne Azije, a tamo bi se vozila s toplinskim motorima mogla zadržati do 2050. godine – rekao je
Branko Kondić, direktor zastupništva Mitsubishija za Hrvatsku, pojašnjavajući zašto još nije poznato od koje će godine svi novopredstavljeni Mitsubishijevi automobili biti isključivo električni. Kad se taj rok i odredi, navodi, Mitsubishi će do 2025. u Europi nuditi postojeće benzinske i dizelske automobile, da bi nakon 2025. njihovu europsku ponudu činili samo plug-in hibridi. Izvan Europe Mitsubishi će i dalje prodavati nove benzinske i dizelske automobile. Štoviše, njihova se ponuda za neeuropska tržišta neće svesti samo na starije modele.
– I nakon što Europa potpuno prijeđe na struju, za tržišta izvan Europe nastavit će se razvijati novi modeli koji neće biti isključivo električni, osim ako i druga tržišta ne uvedu regulativu poput EU – navodi B. Kondić, uz napomenu da Mitsubishiju EU tržište nikada nije bilo najvažnije, pa to neće biti ni ubuduće.
Honda kao proizvođač, kažu nam iz njihova zastupništva za Hrvatsku, za sada nema namjeru prijeći samo i isključivo na BEV vozila, već na elektrifikaciju svih modela koja će se dogoditi sljedeće godine. Dakle, Honda je već sada prestala za Europu proizvoditi neelektrificirana vozila, što znači da u 2022. ulaze isključivo s ponudom HEV (hibridi) i BEV vozila. Kompletan prijelaz na BEV Honda vozila proizvođač nije nagovijestio, odnosno za sada se ne zna kada se u Europi planira prodaja isključivo baterijskih električnih Hondinih vozila. No ondje imaju i jasan plan za ostatak svijeta te navode: – Benzinski i dizelski modeli i dalje se razvijaju za ostatak svijeta. Ima ih i bit će ih u ponudi izvan Europske unije. Kia je do 2027. obećala sedam novih baterijskih električnih vozila, no iz njihova zastupništva navode da Kia trenutačno nema u planu potpuni prelazak na električna vozila te da će i u Europi i izvan nje zasigurno još nuditi benzinske i dizelske motore. Štoviše, za tržišta izvan Europe nastavit će razvijati i nove motore i nove modele automobila. U svakom slučaju, iz najava o prelasku game isključivo na električnu može se iščitati poruka pojedinih proizvođača automobila da su im ostala tržišta – koja ne zabranjuju benzince i dizelaše – manje važna od europskog. Iz više razloga to ne smatramo baš mudrim potezom. Prije svega, izvan europskog bazena ima i ozbiljnih, velikih tržišta koja bi mogla tek početi težiti obnavljanju svog voznog parka. Kao što se prije nekoliko godina u Kini dogodio preokret, pa je ta država danas među najvažnijim automobilskim tržištima, nije nerealno očekivati da potražnja poraste, primjerice, i u Indiji. Indijsko tržište osobnih automobila lani je procijenjeno na 30 milijardi dolara, a očekuje se da će do 2026. dosegnuti vrijednost od 52 milijarde USD. Rusko tržište također ubrzano raste. Očekuje se da će ove godine obuhvatiti više od 50 milijuna putničkih i lakih gospodarskih vozila.
Zanemarivo? Baš i ne, a smatramo da ne treba s podsmijehom gledati ni na mala tržišta izvan Europe. Ako svi novi modeli na globalnoj razini nakon prelaska Europe isključivo na BEV budu potpuno električni, šalje li se time poruka da su proizvođačima automobila ostala tržišta manje važna od europskog tržišta, pitali smo zastupnike svih marki dostupnih u Hrvatskoj.
– Smatramo da je Europa početak, a ujedno i najava ostalim tržištima što ih čeka, te u kojem smjeru ide automobilska industrija – kazali su nam iz Opela.
Iz svega ovoga vidi se da je Europska komisija prisiljavanjem autoindustrije da se prebaci na električna vozila (opet) odigrala karte imajući u vidu samo bogatije europske zemlje, a ignorirajući činjenicu da one siromašnije neće moći pratiti njihov tempo. Da ne plačemo uvijek nad našom slabo razvijenom mrežom punionica u stambenim zonama i nad nemogućnošću prosječnog građanina da kupi obiteljski električni automobil i plati suludo visok iznos od oko 60.000 kuna da bi na vlastito parkirališno mjesto prema svim propisima i pravilima montirao privatni punjač za električni automobil, osvrnimo se i na druge siromašnije europske zemlje.
Dok je tržišni udio električnih automobila u bogatoj Norveškoj ove godine veći od 52 posto, u Poljskoj je ispod jedan posto. Kod nas se udio ‘strujića’ kreće oko jedan posto, kao i u Češkoj. U Španjolskoj, Grčkoj i Rumunjskoj nikako da dosegne 2%, u Sloveniji se kreće oko 2%, Belgija je ispod 3%, Italija oko 3%. Čak su i imućnije Francuska i Irska s električnim modelima ispod 7 posto, a u Austriji je to nešto više od 10% tržišta. Očito je, vozači još ne mogu masivnije prijeći na struju u koju, s druge strane, autoindustrija jako puno ulaže, pritisnuta smjernicama EK. Prije nego što se prijeđe točka s koje neće biti povratka, valjalo bi napraviti nepristranu analizu i ustanoviti koliko novca stoji ovaj zaokret prema čistoj struji i koliko će CO2 biti proizvedeno u čitavom procesu (od gradnje vjetro, hidro i solarnih elektrana, do proizvodnje baterija i njihova recikliranja na kraju životnog vijeka), pa to usporediti s onim što smo imali dosad, kako u eurima tako i u CO2 emisijama.
Čini nam se da ćemo ubuduće po automobil ići u neku od susjednih, neeuropskih država