U petak 7. svibnja 2021. godine održana je konferencija, u organizaciji Institutional Investors Laba (
https://iilab.net.efzg.hr/) pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod nazivom
“Treba li nam / imamo li obvezno osiguranje od potresa?”. Potaknuti prethodnim potresima u Hrvatskoj, ali i njihovim mogućim ponavljanjem, pokrenuta je inicijativa za održavanjem ovakve konferencije na temu financiranja šteta nastalih potresima kojoj cilj nije bio ponuditi konačno rješenje nego potaknuti konstruktivnu raspravu. Događaji potresa u Hrvatskoj u 2020. ukazali su i naglasili kako je potrebno stvoriti i oblikovati adekvatan sustav upravljanja prirodnim katastrofama i financiranja šteta nastalih njima. Na konferenciji su o ovoj temi prezentirali i raspravljali studenti, osiguratelji, nadzorna tijela, građevinska struka i znanstvenici.
Na konferenciji se moglo poslušati o iznimno aktualnoj temi financiranja štete nastale potresima u Hrvatskoj, ulozi države u sanaciji, mogućnostima osiguranja i novih metoda transfera rizika. Koja je granica intervencije države, gdje je individualna odgovornost pojedinca i zašto je tako niska zastupljenost osiguranja ukazalo se kroz panel raspravu i prezentacije.
S početkom u 10:00 sati prodekanica za poslovne procese i strateška pitanja izv.prof.dr.sc. Sanja Sever Mališ i izv.prof.dr.sc. Jakša Krišto voditelj Institutional investors Lab-a održali su uvodnu riječ i otvorili konferenciju. Nakon uvodnih pozdravnih govora uslijedila su tri predavanja.
Prvo uvodno predavanje su održale studentice četvrte godine smjera Financije - Vita Grozdanić i Kristina Ivančić. U svojoj prezentaciji osvrnule su se na same događaje potresa u 2020. godini te kolike su štete uzrokovali, na koji način će se financirati sanacija i koju ulogu u tome imaju osiguratelji. Naglasile su problem visokog iznosa protection gapa (neosiguranog dijela šteta nastalih od potresa) koji iznosi 127 milijardi kuna. U završnom dijelu svoje prezentacije izložile su neka od mogućih rješenja koja uključuju uvođenje poreznih olakšica ili poticaja od strane države za sklapanje polica osiguranja od potresa, obveznog osiguranja od potresa te novih, inovativnih proizvoda kao što je parametarsko osiguranje koje je u svijetu sve popularnije za osiguravanje imovine od događaja prirodnih katastrofa. Zaključile su kako su rješenja na strani svih sudionika: države, potrošača, osiguratelja te na kraju i sveučilišta koja trebaju ukazati na razmjer rizika te poticati na konstruktivnu raspravu o mogućim rješenjima.
Drugo predavanje održao je dr.sc. Ivica Sović iz Seizmološke službe na temu “Razmjer rizika potresa za Republiku Hrvatsku.” Prikazao je da je područje Hrvatske oduvijek bilo seizmički aktivno. Istaknuo je da treba graditi zgrade tako da njihova vlastita frekvencija bude različita od vlastite frekvencije tla te da za sva veća urbana područja treba provesti seizmičko mikrozoniranje te odrediti osjetljivost zgrada na potres.
Zadnje predavanje prije panel rasprave bilo je na temu “Suvremeni pristupi osiguranju od rizika potresa” člana Uprave Allianza mr.sc. Slavena Dobrića. Prikazao je dva vala rasta potražnje za osiguranjem od potresa, u ožujku nakon zagrebačkog te u prosincu nakon petrinjskih potresa. Naglasio je kako je broj osiguranja rastao više nego premija osiguranja te nije došlo do promjene cijena. Na kraju je zaključio kako je osiguranje jedan od održivih načina sanacije šteta od potresa koji time smanje teret državnog proračuna i poreznih obveznika u sanaciji štete. Također, ukazao je kako Prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada daje adekvatan odgovor kojim se uvađa uvjetna obveza suvlasnika da osiguraju zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika te drugih rizika ovisno o opasnosti područja, izloženosti i oštetljivosti zgrade, sve vezano uz njezinu namjenu (seizmički rizik, itd.). Ovakav pristup u skladu je s odredbama o distribuciji osiguranja.
Nakon predavanja održana je panel rasprava na temu „Treba li nam obvezno osiguranje od potresa?“. Cilj panel rasprave bio je adresirati problem visokih šteta nastalih potresima u Zagrebu i Petrinji, osvrnuti se na nisku penetraciju osiguranja od potresa u Hrvatskoj i objasniti koji su tome uzroci, te napokon, na afirmativan i konstruktivan način raspraviti o navedenim problemima i potaknuti stvaranje rješenja koje će u budućnosti smanjiti rizik visokih šteta od prirodnih nepogoda. Istaknuti stručnjaci koji su sudjelovali na panelu su prof.dr.sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gđa. Vedrana Likan, direktorica Colliers Hrvatska i članica upravnog odbora Udruga SOS Zagreb, mr.sc. Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje, gdin. Damir Vanđelić, ravnatelj Fonda za obnovu i dr.sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e. Panelisti su se složili da obvezno osiguranje od potresa nije jednostavno i idealno rješenje te su iznijeli prijedloge na koji bi se način mogao stimulirati rast zastupljenosti osiguranja od potresa. Ante Žigman predložio je da bi oni koji osiguravaju svoju imovinu mogli imati stimulacije u pogledu poreznih olakšica, a najavio je da će tu inicijativu raspraviti i s Ministarstvom financija. Damir Vanđelić složio se s uvođenjem stimulacija za pojedince koji osiguravaju svoje nekretnine te je istaknuo auto osiguranje kao primjer obveznog osiguranja od odgovornosti koje se odnosi na treće osobe napomenuvši da bi se možda mogao uvesti takav model osiguranja odgovornosti i kod osiguranja nekretnina. Hrvoje Pauković zaključio je da premija osiguranja imovine nije previsoka te da je nedovoljna razina osiguranja u Hrvatskoj posljedica i nedovoljne razine financijske pismenosti, no i svijesti o osobnoj odgovornosti, pri čemu se građani prečesto oslanjaju na državu. Vedrana Likan ocijenila je da postojeći zakon o obnovi neprovediv te da se, ukoliko ne dođe do novih zakonskih akata i mjera, ne može očekivati obnova Zagreba u idućih 30 ili 50 godina. Smatra i da je trenutno relativno mali broj zahtjeva građana za obnovom posljedica i njihove slabije informiranosti, pri čemu nisu svjesni da inicijativa mora krenuti od njih, odnosno upravitelja zgrada. Dekan zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić ustvrdio je da će velika prednost nakon obnove biti to što zakon predviđa izdavanje seizmičkog certifikata, po kojem će građani i društva za osiguranje za pojedinu zgradu između ostalog moći znati koliko je sigurna i kolika je njena otpornost na potrese. Zaključak panela stavio je fokus na državu u vidu aktivnijeg i sustavnog poticanja građana na osiguranje, potrošače koji trebaju biti svjesni osobne odgovornosti za nekretninu i potencijalnu štetu, osiguratelje u dijelu ponude primjerenih proizvoda osiguranja od potresa, nadzornog tijela u poticanju financijske pismenosti te uključenju sveučilišta, znanosti i prakse u ponudi adekvatnih rješenja financiranja posljedica potresa kao multidisciplinarnog problema.
Konferencija je trajno dostupna na YouTube kanalu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
