"Zanima nas kako je moguće da se isti događaj iz osiguranja od posljedica nesretnog slučaja jednom sudski priznaje kao nesretan slučaj, od jednog suda, a onda drugi put, od drugog suda, ne priznaje. Mislimo na slučaj loma penisa, koji je privukao pažnju novina ..."(Pripravnici).
Doista, novine su se raspisale, pa eto i naš Portal prenio, o jednom slučaju navodnog invaliditeta zaostalog iza loma muškog spolovila. Naravno, za širu čitalačku publiku tema je uvijek interesantna, ali nije baš zgodno da se u negativnoj konotaciji spominju osiguratelji, koji – zločesti kakvi jesu – jadnom osiguraniku ne priznaju pravo na isplatu osigurnine zajamčene ugovorom o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja. Iz napisa dade se pročitati da su ustvari osiguratelji blago kritizirani kroz kritiku sudskih odluka, jer je – ustvrdili su novinari – sudska praksa nejednaka i različita od slučaja do slučaja. Nažalost, nemamo sudske odluke i upućeni smo isključivo na prikaz njihovog sadržaja u tiskovinama. Ipak, teško je vjerovati da su slučajevi o kojima su odlučivala dva različita suda identični. Ali naši „pripravnici“ koje ovo interesira moraju znati da rizik koji se osigurava ugovorom o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja/nezgode jeste – pored rizika smrti – rizik (trajnog) invaliditeta /nesposobnosti. Nesretan slučaj je definiran uvjetima o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja, dakle ugovorom o osiguranju. Prema toj definiciji nesretnim slučajem smatra se „svaki iznenadni i od volje osiguranika nezavisni događaj, koji, djelujući uglavnom izvana i naglo na tijelo osiguranika, ima za posljedicu njegovu smrt, potpuni ili djelomični invaliditet, privremenu nesposobnost za rad ili narušenje zdravlja, koje zahtjeva liječničku pomoć“. Kao što vidimo, da bi se neki događaj mogao smatrati nesretnim slučajem potrebno je da se ispune pretpostavke iz navedene definicije: da se radi o vanjskom događaju, da taj događaj djeluje izvana, na tijelo osiguranika i to naglo, ali i da je uzrokovao posljedicu u obliku smrti, trajnog ili potpunog invaliditeta,privremenu nesposobnost za rad ili narušenje zdravlja koje iziskiva liječničku pomoć. S tog aspekta – slučaj o kojemu govorimo ispunjava uvjete koji se traže da bi se neki događaj smatrao nesretnim slučajem. No, nešto bitno nedostaje da bi konkretni nesretni slučaj bio osigurani rizik: posljedica koja mora biti uzročno povezana s nesretnim slučajem. Posljedice su te koje pobliže definiraju sam osigurani rizik. Koje posljedice će ući u osigurateljni rizik – stvar je ugovora o osiguranju. Trajni invaliditet je samo jedna od mogućih posljedica, koja se ugovorom o osiguranju ugovara kao osigurani rizik. Ako se ostvari osigurani rizik – nastao je osigurani slučaj. Invalidnost, dakle, mora biti posljedica (uzročno/posljedična veza) osiguranog rizika (događaja). Ako se rizik dogodi, ali izostane uzročno povezana posljedica – nema govora o osiguranom riziku. Zato sam lom penisa (rizik) bez trajnih posljedica predviđenih ugovorom o osiguranju – nije nesretan slučaj. Ako taj slučaj usporedimo s češćim (spornim) slučajevima loma ruke koji, posebno kod djece, zaraste bez trajnih posljedica – ne radi se o osiguranom slučaju. Jedan od osiguratelja u sporu upravo se na to poziva i drugostupanjski sud je ispravno prihvatio njegovo mišljenje. Naime, iz vještačkog nalaza (liječnik-urolog) proizlazi da je trajna nesposobnost (invaliditet) posljedica bolesnog stanja, do kojega je došlo nakon loma spolovila, a koje osiguranik nije liječio, jer da ga je odmah liječio – posljedica ne bi bilo. Bolesno stanje i njegovo neliječenje je prekinulo uzročnu vezu između događaja (rizik loma) i posljedice koja je ugovorom osigurana (trajni invaliditet).