„Hrvatske financijske institucije iznimno su važne za razvoj gospodarstva jer dostupnost kapitala najčešće diktira hoće li neki posao zaživjeti ili neće. Možete imati najbolju ideju, ali bez pristupa potrebnim sredstvima – nećete je realizirati,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji Dan hrvatskih financijskih institucija, koja se održava već petu godinu u organizaciji HGK i uz Ekonomski fakultet u Zagrebu kao suorganizatora.
Burilović je napomenuo da je hrvatski financijski sustav relativno malen, ali i bankocentričan. „Kreditne institucije čine gotovo 75 posto imovine financijskoga sektora, a društva za osiguranje i mirovinski fondovi zajedno oko 20 posto. No, gospodarstvenici ne traže samo izvore financiranja, već i osiguranja svojih poslovnih poduhvata,“ rekao je Burilović, naglasivši da itekako imamo prostora za daljnji poticaj robnom izvozu budući da samo oko 15 posto hrvatskih tvrtki izvozi, ali da oni zapošljavaju oko 50,5 posto ukupno zaposlenih.
U ime suorganizatora prisutne je pozdravio dekan Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu Jurica Pavičić, koji je izrazio zadovoljstvo zbog duge tradicije manifestacije koja okuplja financijski sektor, a posebice predstavnike akademske zajednice i studente.
Savjetnik predsjednice RH za gospodarstvo Marko Primorac istaknuo je kako potporu gospodarstvu može dati stabilan i dobro reguliran financijski sustav. „Hrvatski je financijski sustav pokazao i dobru otpornost na financijsku krizu pri čemu je od važnosti bila i primjerena uloga banka. Od značaja je i pitanje u kojoj mjeri financijski sustav može dati dodatnu podršku za većem izvozu, povećanju zaposlenosti, odnosno biti potpora gospodarstvu u cjelini,“ kazao je Primorac.
„Imovina nebankovnih financijskih institucija je tijekom posljednjih 15 godina porasla s manje od 2 posto na 33 posto imovine hrvatskoga financijskog sustava. To pokazuje da, iako je financijski sustav i dalje bankocentričan, značaj nebankovnih financijskih institucija kontinuirano raste,“ naglasio je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Ante Žigman, dodajući da se tržište osiguranja počelo oporavljati, a da se daljnje jačanje očekuje uz novi Zakon o osiguranju.
„Imovina banka u 2018. godini blago raste, a i kreditiranje se u zadnje dvije godine oporavlja te smo u fazi „zdravog kreditnog rasta“. Banke se u potpunosti oslanjaju na domaće izvore financiranja, a to ih čini otpornijima na neke buduće moguće krize“, istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić, ističući da je cijeli bankarski sustav stabilan i dobro kapitaliziran te pripremljen ako dođe do sljedeće eventualne financijske krize.
„Potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose u velikim projektima, a problematična je i javna nabava. Naime, u posljednje vrijeme i uz rast korištenja EU sredstava, trebamo se još više posvetiti i poteškoćama s kojima se poduzetnici susreću kod apliciranja. Osim europskih investicijskih fondova imamo i na raspolaganju financijske instrumente, kao podrška poduzetničkim projektima, posebno malom i srednjem poduzetništvu,“ rekla je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ustvrdivši kako su u području Prioritetna OS 3 – Poslovna konkurentnost ostvareni iznimno dobri rezultati, do 18. listopada 2018. zaprimljeno je 4965 projektnih zahtjeva u vrijednosti od 8,7 milijardi kuna bespovratnih sredstava.
Ministar financija Zdravko Marić predstavio je zakonske izmjene koje očekuju sektor do kraja godine. „Zakon o osiguranju će biti predstavljen danas, a vjerojatno do kraja godine očekuju nas i izmjene Zakona o računovodstvu. tj. brisanje dijela koji se odnosi na licenciranje računovođa,“ rekao je Marić, dodajući da dospijeća jamstava od 2,5 milijardi kuna za Uljanik i 3. Maj neće dovesti do ugroze stabilnosti javnih financija.